Sredinom prošle godine američka kompanija WeWork stekla je status drugog najvrednijeg svjetskog jednoroga, poslije Ubera. Jednorog je kolokvijalni naziv za tehnološke kompanije čije dionice ne kotiraju na burzi i čija vrijednost nadmašuje iznos od milijardu eura. Dva od ta tri uvjeta WeWork je zadovoljavao. Bio je u vlasništvu svog ekstravagantnog osnivača Adama Neumanna i nekoliko velikih institucionalnih ulagača te je imao procijenjenu valuaciju od 46 milijardi dolara.
Problem je bio u tome što nije bio tehnološka kompanija. WeWork se bavio iznajmljivanjem poslovnih prostora tehnološkim kompanijama i startupima, a taj suštinski rudimentarni nekretninski biznis temeljen na vrlo riskantnom modelu kratkoročnog podnajma dugoročno iznajmljenih prostora bio je zamaskiran u vješti PR temeljen na otkačenoj poslovnoj kulturi i nekonvencionalnom Neumannovu ponašanju.
Ipak, kada je tržište osvijestilo realne gabarite WeWorkova poslovanja, planirani izlazak tvrtke na burzu je propao, valuacija se urušila, a osnivač bio izbačen iz tvrtke, doduše uz izdašnu otpremninu. Lokalne asocijacije na priču o WeWorku bude se nakon intervjua koji je ovog tjedna tjedniku Lider dao Ivan Mrvoš, jedan od najpoznatijih mladih hrvatskih poduzetnika i osnivač tvrtke Include, najpoznatije po proizvodnji pametnih klupa. U tom intervjuu Mrvoš je vrlo detaljno iscrtao trenutačnu dijagnozu svoje kompanije, najavljujući nove razvojne ambicije i planove koje će financirati “prodajom” deset posto tvrtke za dva milijuna eura svježeg kapitala.
Iz perspektive kroničara domaćih gospodarskih događaja Mrvoševu ambiciju svakako valja pozdraviti, no potencijalni ulagači ipak će biti pozvani na oprez. Naime, prema informacijama koje u intervjuu iznosi sam Mrvoš (a koji nisu javno dostupni), Include je prošle godine ostvario prihode od milijun i pedeset tisuća eura, dakle, negdje oko 7,85 milijuna kuna. To je otprilike 1,3 milijuna kuna manje nego što je kompanija (prema službenim podacima) prihodovala 2018. godine, što je pad od petnaestak posto. Takav pad prihoda poprilično je neuobičajen za startup kompaniju u fazi razvoja, pogotovo ako je godinu ranije dobila injekciju novog kapitala od 2,7 milijuna eura.
Pritom je posebno neuobičajena činjenica da Mrvoš kroz novu rundu financiranja planira povećati valuaciju svoje kompanije sa sadašnjih sedamnaest na dvadeset milijuna eura. Kada se ta cifra analizira konvencionalnim metrikama kao što je p/e koeficijent (odnos vrijednosti kompanije i dobiti koju isplaćuje vlasnicima), a temeljeno na dobiti u 2018. godini, dolazi se do spoznaje da bi povrat svojih ulaganja na valuaciji koju Mrvoš predlaže ulagači čekali 75 godina.
Ta metrika, dakako, nije posve relevantna za brzorastuće, tehnološke tvrtke, gdje se povrat ulaganja ranim investitorima uvelike događa kroz porast vrijednosti tvrtke u narednim fazama financiranja, te konzekventnim izlaskom na burzu. No, tu se nameće ključno pitanje: je li Include tehnološka tvrtka? Mrvoševa vizija tvrtke koju je osnovao svakako je takva, pa za studeni najavljuje predstavljanje cijele nove palete proizvoda “pametne” komunalne opreme usmjerene na rastuće tržište i potrebe “smart city” tržišta.
Ono što je nelogično pritom jest to što Mrvoš tvrdi kako iskorak na tržištu namjerava napraviti spuštanjem cijene svoje “pametne” opreme na cjenovnu razinu uobičajene opreme. Ukratko, pametne klupe prodavale bi se po cijeni drvenih klupa, digitalni držači za bicikle po cijeni analognih, zeleni rasvjetni stupovi po cijenama standardnih. Takva cjenovna politika možda bi Mrvoševe proizvode učinila konkurentnijima, ali otvara dva problema. Prvi je taj što cjenovno vezanje uz konvencionalne proizvođače komunalne opremu de facto podrazumijeva niske profitne marže, što nije naročito atraktivna ponuda za ulagače i već spomenuti p/e koeficijent.
Drugi, i značajniji, problem je u tome što takva strategija otvara dvojbu raspolaže li Include uopće inovativnim i specifičnim tehničkim rješenjem koje bi mu osiguralo status tehnološke kompanije. Ili se radi o konvencionalnoj metaloprerađivačkoj tvrtki koja u svojim proizvodima vrši jednostavnu integraciju već poznatih, široko primijenjenih tehnologija, poput solarne fotovoltaike i bežičnog interneta? U tom slučaju, valuacija od dvadeset milijuna eura vrijednosti na milijun eura prihoda poprilično je upitna.
Iako vrlo mlad, solinski poduzetnik već se dokazao kao vrstan marketingaš - vrijednost medijskog prostora koju je proteklih godina osigurao za svoju tvrtku i njezin proizvod znatno premašuje prihode koje je ostvario prodajom tog proizvoda. Utoliko, vjerojatno je i da će uspjeti zainteresirati ulagače za svoj projekt Include 2.0. A onda mu predstoji pravi posao: dokazati da je investicija u pametne klupe doista bila pametna.