top 1500

Janaf: pokretač hrvatske tranzicije na zelenu ekonomiju 21. stoljeća

Fotonaponska elektrana u Sisku je u probnom radu, a fotonaponska elektrana na Terminalu Žitnjak već je otvorena, čime smo potvrdili predanost realizaciji dugoročne niskougljične razvojne strategije
Stjepan Adanić

Jedna od okosnica energetske neovisnosti Republike Hrvatske jest, i u budućnosti mora ostati Jadranski naftovod d.d. U tom kontekstu, imamo razloga za optimizam. Odlični poslovni rezultati Jadranskog naftovoda d.d. u prva tri mjeseca ove godine još su jedan dokaz kvalitetnih upravljačkih odluka i dobrog odabira strategije poslovanja, zahvaljujući kojima se još uvijek prisutni poremećaji na globalnom naftnom tržištu uzrokovani pandemijom koronavirusa nisu negativno odrazili na poslovanje kompanije. Unatoč reputacijskim i valutnim rizicima, rasli smo u oba ključna segmenta poslovanja, u transportu i osobito u skladištenju. Zahvaljujući provedenoj optimizaciji investiranja te sklapanju novih ugovora o transportu i skladištenju, u jakoj međunarodnoj konkurenciji na tržištu, ostvarili smo na skladištenju gotovo polovicu ukupnih prihoda kompanije.

Spomenimo samo neke od pokazatelja kao ilustraciju ovih tvrdnji. Prihodi u prva tri mjeseca ove godine rasli su za gotovo 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2020. godine, dosegavši razinu od 198,4 milijuna kuna, a čak 99,3 posto od ukupnih prihoda u tom razdoblju čine poslovni prihodi. Usprkos jakoj konkurenciji, više od 62 posto prihoda iz temeljne djelatnosti JANAF-a ostvareno je u poslovanju s inozemnim kupcima. Svi ovi pokazatelji upućuju na to kako bi i ukupni rezultati poslovanja za tekuću godinu mogli biti izvrsni, pogotovo ako se uzme u obzir činjenica da smo potpisali niz novih dugoročnih ugovora s hrvatskim i svjetskim integriranim naftnim kompanijama. Gotovo 50% prihoda ostvaruje se iz skladištenja nafte i naftnih derivata što je rezultat našeg proaktivnog pristupa na međunarodnom spot tržištu na kojem se susrećemo sa snažnom konkurencijom iz Izraela, Cipra, Italije, Španjolske, Francuske, pa i dijela zemalja afričkog mediteranskog bazena. U takvim tržišnim okolnostima, uspjeli smo ostvariti suradnju s gotovo svim značajnim naftnim kompanijama i trgovcima nafte u ovom dijelu Europe, poput INA-e, MOL-a, NIS-a, Croduxa, BP-a, Glencorna, Petraca, Litasca i drugih.

Kontinuirano povećanje obujma posla u transportu i skladištenju osigurava nam stabilan novčani tijek, a dugoročnost odnosa koje uspostavljamo s partnerima stabilizira poslovanje te umanjuje potencijalan negativan utjecaj cjenovnih oscilacija na međunarodnom tržištu. Promišljene i pravodobne odluke dovele su nas u izrazito povoljan tržišni položaj s izgledima za nastavak pozitivnih trendova u poslovanju. Poslovni uspjesi i zavidni poslovni rezultati, uz jačanje odnosa s našim partnerima, ključnim igračima na energetskom tržištu Europske unije i zemalja u okruženju ključni su elementi koji određuju stratešku važnost JANAF-a za Republiku Hrvatsku.

Ponosni smo što smo promišljenim odlukama Uprave te predanim radom zaposlenika uspješno odgovorili na reputacijske i tržišne izazove s kojima smo se suočili, a istodobno smo nastavili s planiranim investicijskim ciklusom.

Samo u prva tri mjeseca tekuće godine investirali smo više od 54 milijuna kuna, što u gradnju solarne fotonaponske elektrane u Sisku, što u druge objekte poput spremničkih prostora, cjevovoda te sustava nadzora, upravljanja i sigurnosti. Fotonaponska elektrana u Sisku trenutno je u probnom radu, a fotonaponska elektrana koju smo sagradili na Terminalu Žitnjak već je otvorena, čime smo učinili prvi korak i potvrdili predanost realizaciji dugoročne niskougljične razvojne strategije i obnovljivim izvorima energije. U tijeku su i modernizacija skladišno-naftovodnog sustava, infrastrukturni projekti te projektiranje sustava derivata na Terminalu Omišalj. Do kraja tekuće godine očekujemo i završetak projektnih aktivnosti na projektu zamjene dijela cjevovoda na trasi Sisak-Slavonski Brod, kako bi se u idućoj godini počelo s radovima. Sve ove investicije provodimo s mišlju na budućnost, kako bismo poboljšali naš sustav te osigurali siguran i pouzdan transport u idućim desetljećima, iako istodobno provodimo najavljenu diverzifikaciju poslovanja.

Zelena ekonomija i niskougljična energetska tranzicija smjerovi su planirane diverzifikacije, koju smo pokrenuli budući da smo usmjereni na dugoročni razvoj i rast kompanije. Započeli smo s izradom dugoročne niskougljične razvojne strategije s vizijom poslovanja do 2050. godine, a u njenoj izradi rukovodimo se smjernicama energetske strategije Vlade Republike Hrvatske i Zelenog plana Europske unije. Obvezuju nas na to ne samo strateški dokumenti na koje se pozivam, nego i predanost brizi za zaštitu i očuvanje okoliš te zalog za budućnost generacijama koje dolaze. Razmatramo različite omjere diverzifikacije poslovanja i brzine kojom će se globalno gospodarstvo preorijentirati na zelenu ekonomiju i obnovljive izvore energije. U tome će nam pomoći i studija koju izrađuje Energetski institut Hrvoje Požar, a koja će dati prognozu transportiranih količina nafte JANAF-ovim sustavom do 2050. godine. Izradu prijedloga razvojne strategije provodimo s renomiranom konzultantskom kućom Deloitte od kojeg očekujemo primjenu najboljih svjetskih praksi u budućim JANAF-ovim projektima zelene tranzicije s ključnim zahtjevom za ispunjavanje uvjeta za financiranje iz Europskog inovacijskog fonda i Europskog zelenog plana.

Uz naše partnere u zelenoj tranziciji, Hrvatsku elektroprivredu i Agenciju za ugljikovodike, nastavljamo ulaganja u obnovljive izvore energije. Namjera nam je diverzificirati naše poslovne aktivnosti u razvoj solarnih i vjetro elektrana, geotermalnu energiju, razvoj skladištenja energije i drugih profitabilnih nenaftnih djelatnosti poput IT-ja. Uz stabilno i profitabilno poslovanje na dugi rok, nastavak izgradnje partnerstava sa svim ključnim dionicima te postupnu transformaciju u neugljičnu energetsku kompaniju, s utemeljenim optimizmom gledamo na budućnost JANAF-a kao tvrtke od posebnog državnog interesa te pokretača hrvatske tranzicije na zelenu ekonomiju 21. stoljeća.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. travanj 2024 21:28