U listopadu 2017. prezentirana je Strategija za uvođenje eura kao službene valute u Hrvatskoj, koja je u svibnju 2018. službeno i usvojena. Uslijedile su aktivnosti informiranja i šire i stručne javnosti te provođenje anketa i praćenje potpore procesu uvođenja eura, pri čemu je prisutno i djelomično polariziranje stavova o potrebi uvođenja eura u Hrvatskoj.
Hrvatska i euro
S obzirom na povijesne i ekonomske razloge, euro je valuta u kojoj stanovnici Hrvatske izražavaju i veće vrijednosti (poput nekretnina i automobila). Pored toga, ulaze u valutne rizike pri zaduživanju koji su i dalje dominantno u kunama vezanima valutnom klauzulom za euro. Od svih država EU koje nisu u europodručju, odnosno koje nisu uvele euro, Hrvatska ima najvišu depozitnu euroizaciju. Štednja hrvatskih građana u eurima nikad nije pala ispod 66% ukupne vrijednosti štednje. Udio plasmana banaka u devizama i kunskih s valutnom klauzulom u ukupnim plasmanima nikada nije pao ispod 53%. U posljednjih 16 godina taj je udio u prosjeku iznosio 60%, što je najviša kreditna euroizacija među svim državama EU koje nisu uvele euro. Dodatno, oko 70% ukupnih prihoda od turizma i oko 60% ukupnih noćenja dolazi iz država koje imaju euro kao valutu. Uz navedeno, činjenica je i da je Hrvatska snažno trgovinski integrirana s europodručjem, pri čemu se preko 50% robnog izvoza Hrvatske usmjerava u te zemlje.
Stoga je u bitnome potrebno naglasiti da koristi od uvođenja eura u Hrvatskoj (poput uklanjanja valutnog rizika, smanjenja kamatnih stopa te poticanja međunarodne razmjene i ulaganja) nadilaze troškove njegova uvođenja (poput gubitka samostalne monetarne politike, rizike rasta cijena i troškova konverzije).
Navedeni trendovi i naglasci pokazuju da je pokretanje procesa uvođenja eura u Hrvatsku bilo i očekivano, pri čemu je najvažniji događaj bio prošlotjedno prihvaćanje pisma namjere za ulazak u tečajni mehanizam (tzv. Exchange Rate Mechanism - ERM II) i pripadajućeg akcijskog plana s reformskim mjerama.
Put prema europodručju
Naime, prošli ponedjeljak u Bruxellesu je održan sastanak Euroskupine na kojem je prihvaćeno pismo namjere o ulasku Hrvatske u tečajni mehanizam, odnosno mehanizam koji pomaže osigurati da države EU izvan europodručja usmjere svoje politike prema stabilnosti i približavanju europodručju. Time je i službeno potvrđeno da je učinjen prvi korak prema sudjelovanju Hrvatske u tečajnom mehanizmu, što prethodi uvođenju eura kao službene valute. S obzirom na to da Euroskupinu čine ministri financija država europodručja, potpredsjednik Europske komisije te predsjednik Europske središnje banke, koji su dali jednoglasnu potporu hrvatskim naporima u pripremama za ulazak u europodručje, nameće se zaključak da je riječ o jednom od najznačajnijih gospodarsko-političkih uspjeha od ulaska Hrvatske u EU.
Naime, Hrvatska ne bi bila niti u poziciji službeno iskazati namjeru za ulazak u tečajni mehanizam (ERM II) da nije od strane Europske komisije 2017. ustanovljen izlazak iz procedure prekomjernog proračunskog deficita te nedavno i izlazak iz kategorije prekomjernih makroekonomskih neravnoteža. Dodatno, dvije od tri najvažnije svjetske kreditne rejting agencije podignule su ove godine kreditni rejting Hrvatske na razinu investicijskog.
Svaka članica EU čiji je cilj uvođenje eura, mora provesti najmanje dvije godine u tečajnom mehanizmu, u kojem mora ostvarivati stabilnost tečaja, ali i ispunjavati druge kriterije, poput stabilnosti cijena, održivosti javnih financija te relativno niske dugoročne kamatne stope. Po ispunjavanju tih kriterija, slijedi razdoblje tehničke pripreme za ulazak u europodručje. Ako se navedena dinamika i održi, Hrvatska bi, u optimističnom scenariju, mogla uvesti euro kao valutu najranije 2023. ili 2024. godine. Time bi Hrvatska postala 20. država europodručja, nakon što su to nedavno postale Litva (2015.), Latvija (2014.), Estonija (2011.), Slovačka (2009.) te Slovenija (2007.).
Prihvaćanje pisma namjere za ulazak u ERM II rezultat je višemjesečnih koordiniranih priprema i aktivnosti Vlade Republike Hrvatske, Ministarstva financija te Hrvatske narodne banke, koji su, u pregovorima i konzultacijama s Europskom komisijom i Europskom središnjom bankom, usuglasili reformske mjere koje Hrvatska mora provesti do sredine 2020. godine. Ukupno je riječ o 19 mjera u šest područja te devet institucija koje su uključene u provedbu mjera. Potpunom provedbom reformskih mjera Hrvatska bi sredinom iduće godine dokazala svoju spremnost za ulazak u tečajni mehanizam.
Stoga bi očekivani ulazak Hrvatske u europodručje, odnosno uvođenje eura kao službene valute, značilo da Hrvatska postaje članicom najužeg kruga država EU i time zaključuje proces svoje pune integracije i afirmacije u Europi.