CROPIX
KOMENTAR

Hrvatska usidrena točno između Perua i Mongolije

Rezultati ovogodišnjeg IMD-ova Godišnjaka svjetske konkurentosti za Hrvatsku nisu baš dobri
Piše: Iva TomićObjavljeno: 18. lipanj 2021. 15:41

Iako smo ostvarili poboljšanje za jednu poziciju, nažalost i dalje smo pri samom dnu ljestvice konkurentnosti među 64 razvijenija svjetska gospodarstva, ali i na samom začelju među zemljama članicama EU. To znači da zapravo ne možemo govoriti o poboljšanju konkurentnosti, a za svoju trenutačnu poziciju ne možemo okriviti ni pandemiju covida-19, s obzirom na to da su se sva svjetska gospodarstva tijekom 2020. u određenoj mjeri borila s posljedicama koronakrize. Mi zapravo već jedno dulje vrijeme manje-više stagniramo na ovim međunarodnim ljestvicama konkurentnosti, i bojim se da bez korjenitih strukturnih reformi još dugo nećemo napustiti ovo mjesto u kojem se trenutačno nalazimo, između Perua i Mongolije.

Ove ljestvice konkurentnosti s jedne strane pokazuju neke osnovne karakteristike trenutačnog poslovnog okruženja pojedinoj državi, ali, što je možda još i važnije, ukazuju na to koliko je isplativo ulagati u tu zemlju. Rezultati ovogodišnjeg IMD-ova Godišnjaka konkurentnosti* govore nam da je za poboljšanje pozicije na međunarodnoj ljestvici konkurentnosti, odnosno stvaranju poticajnog poslovnog okruženja koje će privući strane investicije, potrebno mijenjati cjelokupni mindset - i u dijelu korporativnog upravljanja, ali prije svega u dijelu vođenja javnih politika. Država mora omogućiti stabilne i predvidljive politike koje podrazumijevaju učinkovito pravno okruženje, konkurentan porezni sustav, fleksibilno radno zakonodavstvo, jednostavnije i brže otvaranje poduzeća, ali i jednostavniju mogućnost zapošljavanja stranih radnika i zadržavanje talenata, te omogućiti digitalizaciju u svim sektorima gospodarstva. To su i preporuke koje Hrvatska udruga poslodavaca pokušava nametnuti već jedno dulje vrijeme, a što je posebno bilo izraženo tijekom procesa izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. I dalje vjerujemo kako je upravo ovo prilika da se naše gospodarstvo transformira i postane konkurentno na međunarodnoj razini, a to neće biti moguće bez značajnih strukturnih reformi u javnom sektoru, kao ni bez sustavnijeg poticanja investicija u privatnom sektoru, koje jedine mogu povući gospodarstvo prema sredini EU.

Ako pogledamo rezultate ovogodišnjeg IMD-ovog Godišnjaka svjetske konkurentnosti, vidimo da Hrvatska najviše zaostaje u područjima prakse upravljanja (općenito upravljanje, poduzetništvo, žene u odborima) i tržišta rada (naknade, obučavanje, strani radnici, brain-drain, talenti), u kojima zauzimamo posljednje mjesto na ljestvici, ali pri samom dnu smo i u područjima stavova i vrijednosti (fleksibilnost, stavovi prema globalizaciji, digitalnoj transformaciji, potreba za reformama), zakonodavstva u poslovanju (uključuje i radno zakonodavstvo, otvaranje i zatvaranje poduzeća) i osnovnoj infrastrukturi (koja uključuje i demografsku situaciju u državi, energetiku). Prema mišljenju gospodarstvenika, pak, najlošije su ocijenjeni učinkovito pravno okruženje, sposobnost Vlade, konkurentan porezni sustav, kvaliteta korporativnog upravljanja te stabilnost i predvidljivost politika.

Linker
27. srpanj 2021 11:38