Malo je reći da je razdoblje iza nas bilo neobično i neočekivano, a čini se da se period neizvjesnosti nastavlja te da je pred nama vrlo izazovna jesen. Treba pohvaliti Vladine mjere za očuvanje radnih mjesta koje su u početku koronakrize donesene pravodobno i koje možemo smatrati uspješnima jer su ostvarile svoj prvobitan cilj. Međutim, moramo nastaviti raditi na edukaciji građana kako bi se povećala cijepljenost jer bez toga ne možemo računati na normalizaciju. Važno je da svatko od nas osobno bude odgovoran u svom ponašanju i solidaran te tako pridonese završetku ove zdravstvene i gospodarske krize.
U HUP-u smatramo da ta odgovornost leži na pojedincu te da poslodavci ne bi smjeli snositi teret odlučivanja za svoje zaposlenike, stoga se nadamo da se daljnje donošenje mjera za pomoć neće dovoditi u korelaciju s brojem cijepljenih jer bi takav potez mogao pridonijeti dodatnim podjelama u našem društvu te ugroziti radna mjesta koja smo se trudili očuvati u posljednjih godinu i pol dana. Potpore se svakako moraju nastaviti dok god traje pad prihoda uzrokovan epidemiološkim mjerama, a za većinu poduzetnika proći će izvjesno vrijeme dok se poslovanje ne stabilizira te se prihodi ne vrate na razinu 2019. godine.
U okolnostima najveće krize s kojom se Hrvatska suočila u posljednjih 20 godina, uistinu je ohrabrujuće vidjeti pozitivne primjere kompanija koje su se uspjele ne samo održati, nego i osnažiti svoje poslovanje te se istaknuti visokom profitabilnosti, niskom zaduženosti i pojačanom poslovnom aktivnosti. One nam daju nadu da se i u najtežim uvjetima može uspjeti te da je i kriza prilika za one koji su dovoljno hrabri da to prepoznaju. Vidjeli smo u proteklih nekoliko mjeseci koliko uspješni primjeri, poput Rimca, znače za nas kao zemlju, koliko nas inspiriraju i podižu u svima nama toliko potreban optimizam. Vjerujemo da su upravo takvi primjeri ono iz čega cijela Hrvatska treba učiti i prema čemu trebamo stremiti.
No, moramo biti svjesni da će bez korjenitih reformskih zahvata ovakvi primjeri i dalje biti samo anegdotalni te da se za širi uspjeh u našem društvu moraju dogoditi značajnije promjene. U HUP-u često ponavljamo da za reforme nisu potrebna velika financijska sredstva već prije svega dobra volja za njihovim provođenjem. Iako se naše okruženje mijenja brzo, a poslovanje prilagođava uvjetima suvremenog doba, u Hrvatskoj te promjene presporo za dostizanje jačeg ekonomskog zaleta. Bez rasterećenja ukupnog troška rada riskiramo odlazak naših najboljih mladih ljudi u inozemstvo, što će se osim na gospodarsku negativno odraziti i na demografsku sliku. U proteklih desetak godina izgubili smo više od 200.000 stanovnika, što je ekvivalent gradovima poput Splita i Varaždina zajedno. Očigledno je da nešto radikalno moramo mijenjati. Radno zakonodavstvo previše je zastarjelo za potrebe modernog doba i zahtjeve mladih, urbanih ljudi kojima je fleksibilnost u radnim uvjetima ponekad važnija i od samih primanja.
Za razliku od prijašnjih vremena kada smo bili prepušteni sami sebi, danas smo članovi Europske unije i na raspolaganju su nam značajna sredstva kojima možemo potaknuti ili ubrzati promjene u društvu. Kroz Višegodišnji financijski okvir i Nacionalni plan oporavka i otpornosti Hrvatskoj će biti dostupno više od 30 milijardi eura koje bismo trebali pametno usmjeriti i iskoristiti za jačanje naših kapaciteta, potencijala, oporavak od krize te za razvoj inovacija i proizvoda i usluga visoke dodane vrijednosti kao i za provođenje reformi.
HUP je nažalost prekasno uključen u proces izrade samog Plana oporavka koji je proveden nedovoljno transparentno te bez uvažavanja stajališta i prijedloga socijalnih partnera. Iako su početni pregovori vezani uz VFO krenuli kvalitetnije, na kraju je ponovljen gotovo isti scenarij u kojemu je poslovna zajednica ostala bez povratnih informacija, a možemo se samo nadati da su naše sugestije uvažene te da je materijal predan Europskoj komisiji kvalitetan i da će Hrvatskoj donijeti toliko potreban zamah. HUP od svojih zahtjeva zasigurno neće odustati i nastavit ćemo iznositi argumentirane prijedloge te zastupati interese privatnog sektora.
Uvjereni smo da privatni sektor i kompanije poput ovih nagrađenih Zlatnom bilancom mogu dugoročno unaprijediti našu gospodarsku sliku i osigurati zdrav i održiv rast i razvoj. U njih vjerujemo i za njihove se interese zalažemo te se nadamo da ćemo ih iduće godine imati još i više te da će naše najbolje kompanije sve više i jače konkurirati onima iz Europe, ali i ostatka svijeta. Hrvatska je lijepo mjesto za život, učinimo je kvalitetnijom za poslovanje.