Deficit je dobar!

Globalne financije pod pritiskom pandemije: MMF-ovo prizivanje Keynesa

Svjetska ekonomija je u strmom padu, spasiti je može jedino zasad izgubljena potražnja, a nje neće biti ne bude li se trošilo
Piše: Viktor VresnikObjavljeno: 18. travanj 2020. 11:35

Travanj je najokrutniji mjesec, citirala je direktorica Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgieva pjesnika Thomasa Stearnsa Eliota na početku ovogodišnjeg proljetnog sastanka guvernera i direktora washingtonskih financijskih blizanaca, MMF-a i Svjetske banke, koji je po mnogočemu bio drukčiji od svih dosadašnjih.

Prvi put nakon terorističkih napada na New York i Washington u rujnu 2001., kada je njihova godišnja skupština iz sigurnosnih razloga izmještena u Ottawu, glavni grad Kanade, tisuće izaslanika, centralnih bankara i ministara financija iz 189 država ovaj tjedan nisu se, opet iz sigurnosnih razloga, okupile u washingtonskom, politikom nabijenom Foggy Bottomu ili na nekoj od unaprijed planiranih svjetskih destinacija (svake treće godine jesenska godišnja skupština održava se u zemlji koju po mišljenju vrha svjetske financijske zajednice “treba potaknuti”, desetak tisuća bogatih financijaša u gostima solidan su impuls lokalnim biznisima), nego su posao odradile bez fizičkog kontakta, na virtualnim sjednicama. Prvi put u njihovoj povijesti svi sastanci bili su usredotočeni samo na jednu temu - procjenu i umanjivanje financijskih i ekonomskih posljedica pandemije donedavno nepoznate bolesti.

- U ovo proljetno vrijeme, dok se priroda budi, čovječanstvo se susreće s jednim od najtamnijih razdoblja u našem sjećanju - nastavila je Georgieva. Covid-19 izazvao je tragičan gubitak života, a mjere koje smo svi morali donijeti kako bismo se suprotstavili bolesti okrenule su svijet naopako, utječu na živote milijardi ljudi i gotovo su potpuno zaustavile ekonomije. To je kriza drukčija od svih ostalih, kriza zbog koje predviđamo najveći pad globalne ekonomije od Velike depresije do danas.

Nekoliko dana ranije Georgieva je svoju poruku online gostima koji su se tek trebali okupiti pred ekranima započela željom za dobro zdravlje njihovih obitelji. Opet prilično neuobičajeno za inače krutom formom opterećenu instituciju poput Međunarodnog monetarnog fonda. Poetski duh Balkana čini se da se s Bugarkom Georgijevom probio u sam vrh globalnih financija.

Ovaj put bez blještavila

Proljetna okupljanja washingtonskih odavno globaliziranih financijskih institucija nikada nisu dosegla blještavost njihovih jesenskih godišnjih skupova, ali baš je zato u proljeće bilo važno sudjelovati, jer tada se tamo, bez previše publike i šarenog, ali uglavnom neučinkovitog protestnog folklora tipičnog za jesenske megaskupove, koji odvlači pažnju, radio važan posao. Ministri financija i guverneri središnjih banaka su, nakon što bi odradili set zadanih protokolarnih sastanaka, dogovarali s komercijalnim bankarima milijarde dolara teške transakcije. Pregovaralo se o svemu, od ogromnih kredita, do prodaje obveznica ili korekcije valutnog tečaja. Ove neplanirano krizne godine takav washingtonski kružok svakome bi dobro došao, ali nema ga. Društveno distanciranje pristiglo s pandemijom dopušta samo online sastanke, važne, ali ograničenog praktičnog dometa. Važan društveno-poslovni život na margini odgođen je na neodređeno vrijeme, a time je niz ključnih pitanja ostao otvoren, suočen s birokratskim preprekama koje se inače preskaču uz tanjur rakovica i čašu, dvije šampanjca. I dalje se ne zna tko će na kraju platiti račun. Iznenađenja, međutim, ne nedostaje.

- Ovaj put to moram reći, deficit je dobar - ključna je poruka glavne MMF-ove analitičarke Gite Gopinath. Netipično za tradicionalno škrt MMF, ali odgovarajuće trenutku. Svjetska ekonomija je u strmom padu, spasiti je može jedino zasad izgubljena potražnja, a nje neće biti ne bude li se trošilo. Probijanje proračuna danas je nešto što se podrazumijeva. Zato je set prognoza koji je Gopinath predstavila u utorak mračniji no ikada.

Tri loša scenarija

MMF u ovoj godini razvijenim ekonomijama na globalnoj razini predviđa 6,1-postotno sažimanje (one u razvoju stisnule bi se jedan posto). Sljedeće godine, pronađu li se lijek ili cjepivo, ili se korona povuče sama slijedeći model srodnog SARS-a, rast bi mogao biti strm, ali i najbolji MMF-ov scenarij danas svjetsku ekonomiju 2021. vidi pet posto siromašnijom od one koju su predvidjeli analitičari u listopadu 2019.

I MMF i Svjetska banka revidirali su i svoje proljetne prognoze za Hrvatsku. Prva ih je prije desetak dana predstavila Svjetska banka, čiji prvi set, objavljen krajem prošle godine, nije uračunao posljedice Covida. Njena procjena je da će hrvatski BDP u 2020. pasti 6,2 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti iznad devet posto. MMF se pokazao oštrijim, po njihovu izračunu hrvatsko gospodarstvo zaronit će u 2020. devet posto (prva prognoza bio je rast od 2,9 posto), što je najdublje u skupini europskih mladih demokracija (na krize osjetljiva Estonija ovaj put bi se smanjila 7,5 posto, Slovenija 8, Mađarska 3,1), a nezaposlenost bi mogla biti 11,5 posto. U sljedećoj godini MMF Hrvatskoj najavljuje mogući rast od 4,9 posto i spuštanje nezaposlenosti ispod osampostotne granice, ali riječ je o dobrom scenariju koji se može i ne mora dogoditi.

Čak tri lošija scenarija predstavljena početkom tjedna kalkulacije moguće dugoročne štete za svjetsku ekonomiju temelje na produljenom trajanju pandemije ili na njenom povratku sljedeće godine. Šteta bi, zavisno o modelu (produljenje pandemije, njen povratak ili kombinacija produljenja s drugim udarom), porasla od pedeset posto u najblažem, do više od sto posto u najtežem scenariju.

Za razliku od dosadašnjih kriza, u kojima je ključ problema uvijek bio financijske prirode, današnja stiže kao jednadžba sa slabo definiranom nepoznanicom. Nitko ne zna kada će i hoće li liječnici i farmaceuti pronaći lijek za Covid-19 ili cjepivo protiv koronavirusa. Bez toga svaka kalkulacija, ma koliko pomno rađena, ostaje okvirna i privremena. Međunarodne financijske institucije zato danas za borbu s krizom imaju samo vremenski vrlo ograničene alate - povećanu toleranciju prema dugu i otpis dugova najsiromašnijima. Bilijuni dolara (tisuće milijardi) koji danas čekaju na preraspodjelu mogu ublažiti posljedice prvih nekoliko mjeseci krize (više od sto država već je od MMF-a zatražilo pomoć), no nakon toga će i rezerve međunarodnih financijskih institucija biti uglavnom prazne.

Prokušani recept

U maglovitoj situaciji kruti operativci u MMF-u pribjegli su prokušanom receptu - ponudili su okvirni set preporuka za akciju. U srijedu predstavljena “Agenda za globalne politike” donijela je uglavnom već poznate prioritete - čuvanje života i održivog načina preživljavanja, što uključuje i osposobljavanje financijskog sustava za rad pod pritiskom i prilično škrt plan postkriznog oporavka, u kojemu piše da “moramo smanjiti rizik od nepopravljive štete putem hitne političke akcije”. MMF će svoje članice podupirati “u razdoblju konfrontacije s postkriznim izazovima”, što uključuje moguću (ali ne preveliku) prezaduženost, posljedice stečajeva, nezaposlenosti i ekonomskih nejednakosti. MMF je u tu svrhu osigurao bilijun dolara za kreditiranje zemalja članica te je s Grupom 20 (19 država s jakim ekonomijama plus Bruxelles kao EU) i Svjetskom bankom pokrenuo inicijativu otpisa duga za najsiromašnije države. Tako oslobođen novac trebao bi, ako postoji, biti usmjeren na omekšavanje krize izazvane koronavirusom.

Najveće, ali i najdulje iščekivano iznenađenje ovog virtualnog skupa značajan je iskorak MMF-ove čelične doktrine u zonu političke i financijske elastičnosti. Ono što je, iako oprezno, nastavila Christine Lagarde, kao nasljednica sramotno otjeranog Dominiquea Strauss-Kahna (smetao je i kao predsjednički kandidat francuske ljevice i kao socijalist na mjestu šefa MMF-a, a njegova sklonost seksističkim ekscesima servirala je priliku protivnicima), Kristalina Georgieva odlučila je, uz neplaniranu pomoć koronavirusa, provesti do kraja. Desetljećima po krutosti prepoznat MMF danas se čini bližim politici svojeg idejnog začetnika Johna Maynarda Keynesa nego što je ikada bio (International Clearing Union, njegov brettonwoodski projekt iz 1944. zaživio je kao MMF). Ideja da će trošenje, a ne štednja pokrenuti ekonomiju u krizi nepoznatog roka trajanja danas se mnogima čini jedinim receptom za oporavak.

Linker
07. listopad 2020 20:33