Digitalna transformacija, digitalna ekonomija i digitalizacija pojmovi su koji su se u posljednjih nekoliko godina probili u vrh najčešće korištenih u opisivanju postojećih i potrebnih promjena koje prolaze poduzeća i ekonomije. Gotovo da nema konferencije, rasprave ili članka o poslovanju ili ekonomskom razvoju koji ne spominju digitalno u nekom obliku. Jednim dijelom to je posljedica stvarnog razvoja (digitalnog) svijeta i poslovanja i promjena koje donose, s druge strane ipak i činjenice da je razgovor i isticanje tih tema danas u trendu. Pri tome se očekivano događa da se ti termini u različitim kontekstima koriste s različitim sadržajima i značenjima.
U ovom tekstu, potaknut i dojmovima s poslovne delegacije u SAD-u koju je organizirala Američka gospodarska komora, pokušat ću kategorizirati u kojim područjima bi digitalna transformacija i digitalna ekonomija mogle pozitivno utjecati na zdravi rast hrvatske ekonomije.
Prvo područje pozitivnog utjecaja jest sama digitalna transformacija u užem obliku. Investicije u implementacije različitih softverskih rješenja za automatizaciju i unapređenje poslovnih procesa. Projekti takvih implementacija uobičajeno zahtijevaju analizu i optimizaciju postojećih procesa i zajedno sa samim softverskim rješenjem donose značajna poboljšanja produktivnosti u poslovanju. Drugi grupa softverskih rješenja odnosi se na poboljšanja odnosa i rada s kupcima ili poslovnim partnerima poduzeća, te otvara nove načine komunikacije, akvizicije ili zadržavanja tih kupaca i partnera te time povećanje prodaje poduzeća.
Neke studije pokazuju da je i ukupna prosječna produktivnost koju ostvaruju ekonomije zemalja nove Europe niža od europskih zemalja čija su poduzeća uložila više novca i napora u digitalnu transformaciju. Može se očekivati i da će veće uključivanje hrvatskih poduzeća u jedinstveno tržište EU biti jedan od elemenata poticanja te transformacije.
Drugo područje potencijalnog pozitivnog utjecaja digitalne ekonomije u širem smislu jest otvaranje prilika za privlačenje stranih investicija u Hrvatsku iz tehnološkog, digitalnog sektora. Tehnološki sektor ostvaruje značajni rast u cijelom svijetu i svagdje se suočava s nedostatkom stručnih profila zaposlenika. U isto vrijeme tehnološki sektor je vrlo dinamičan, fleksibilan i spreman istraživati nove modele i lokacije. Zbog toga nije iznenađujuće da su upravo tehnološke kompanije te koje su počele među prvima istraživati i investirati u Hrvatsku u ovoj fazi povećanog interesa za investiranje nakon našeg ulaska u Europsku uniju. I osobno vodim jednu takvu investiciju zadnjih godinu dana.
Ako želi bolje iskoristiti te prilike koje postoje, Hrvatska treba unaprijediti načine na koje privlačimo nove investicije i samo svakodnevno poslovno okruženje u kojem tvrtke posluju.
Treće područje pozitivnog utjecaja digitalne ekonomije, možda u najširem značenju tog pojma, jesu prilike koje globalna digitalna ekonomije pruža svima, pa tako i hrvatskim poduzetnicima i tvrtkama. Tu, prije svega, mislim na inovativna, mlada poduzeća koja su od početka stvorena za digitalne usluge i poslovne modele. Razvoj i širenje mobilnog interneta i pametnih uređaja u zadnjih 10-ak godina otvorio je stvarno nebrojene mogućnosti definiranja i globalne distribucije novih uslužnih proizvoda. Neke od tih tvrtki su značajno uzdrmale pojedine tradicionalne sektore ekonomija. Takvo novo okruženje globalne digitalne ekonomije uklonilo je neke značajne barijere ulaska i pristupa kupcima i tržištima te nas još očekuju vrlo zanimljiva konkurentska natjecanja u tom okruženju.
Hrvatska već ima vrlo uspješna poduzeća koja su iskoristila takve mogućnosti poslovanja, ali trebamo raditi na puno većem poticanju poduzetništva i stvaranju uvjeta za osnivanje i razvoj takvih modernih tvrtki.
I za kraj – svi ovi pozitivni utjecaji koje digitalna ekonomija može donijeti potakli bi ujedno i razvoj međunarodno konkurentnog, tehnološki naprednog i rastućeg privatnog sektora koji je nužan za daljnji zdravi ekonomski razvoj Hrvatske.
Tekst je u potpunosti preuzet iz novog broja Globusa
