Kenzo Tribouillard/AFP
Covid score

Da bismo mogli dobro upravljati, moramo prvo precizno mjeriti

Finin servis Covid score je vrijedna ekonomska infrastruktura koju treba nastaviti razvijati
Piše: Marko BiočinaObjavljeno: 29. travanj 2021. 14:13

Reći da je iza hrvatskoga gospodarstva, pa i društva u cjelini, izazovno razdoblje, poprilično je ružičasti prikaz godine koja je za nama. Nezapamćena pandemija zarazne bolesti te radikalne epidemiološke mjere koje su poduzete da bi se spriječilo širenje zaraze, gospodarske aktere u Hrvatskoj doveli su u dotad neistražene vode. Kako na primjeru reakcija i djelovanja Hrvatske narodne banke opisuje viceguvernerka Martina Drvar u vrlo zanimljivom intervjuu koji ćete imate priliku pročitati, ključni zahtjev koji je postavljen pred kreatore monetarne politike bila je žurnost djelovanja, i to u situaciji za koju nisu dostupni precizni postupovnici utemeljeni na prijašnjim iskustvima. Sa sličnim problemom suočila se i Vlada. Zaustavljanjem ekonomske djelatnosti zbog epidemiološkog lockdowna stvorila se nužnost za fiskalnim obeštećenjima koja bi trgovačkim društvima omogućila da prebrode to razdoblje sa što manje trajnih posljedica. I tu je bilo važno djelovati brzo, i tu je ta naizgled jednostavna zadaća distribucije novca kompanijama bila otežana zbog šume tehničkih prepreka.

Danas, trinaestak mjeseci od povlačenja takvih poteza, njihov se doseg može sagledati objektivno. Iako postoje brojni prigovori na tempo, arhitekturu i volumen tih mjera, nepobitna činjenica jest da su njihovi rezultati nepobitni. Kao prvo, stabilnost financijskog sustava je očuvana, uz solidne potencijale da služi kao poticaj za novi konjunkturni ciklus jednom kad javnozdravstveni izazovi budu riješeni. Kao drugo, gospodarska aktivnost u globalu je također očuvana na solidnoj razini, iako su pojedini sektori ekonomije znatno pogođeniji i zasigurno će pretrpjeti dugoročnu štetu. O tome, suprotno raznim anegdotalnim dokazima, svjedoče i brojke. Prema podacima iz Finine aplikacije covid score - osmišljene upravo zato da bi se na temelju nje odobravale mjere obeštećenja za ugrožene tvrtke - uspoređujući posljednji reizračun s onim od 1. lipnja prošle godine, vidljivo je da nije došlo do znatnije promjene udjela niti prema kategorijama ugroženosti, niti prema veličini subjekta, niti prema djelatnosti i području djelatnost.

Pojednostavljeno rečeno, kumulativna krvna slika tvrtki koje su aplicirale na Vladine mjere (a to su tvrtke čije je poslovanje bilo pogođeno krizom) u posljednjoj godini nije se pogoršala. Što onda sugerira da su mjere dale rezultata. Što onda opet sugerira da su bile dobro osmišljene i adekvatno provedene.

Jedna od osnovnih zakonitosti bilo kakve inženjerske djelatnosti jest da se upravljati može samo onim što se može mjeriti. Protekla godina ilustrirala je koliko je važno raspolagati takvim alatima u području ekonomije. Zato, svi oni servisi koji to omogućavaju - poput Fininog covid scorea - vrijedna su infrastruktura koju bismo morali nastaviti razvijati. S mogućnošću da preciznije i ažurnije pratimo krvotok domaćega gospodarstva, i sve one terapije koje će se propisivati za buduće ekonomske bolesti bit će znatno uspješnije.

Linker
30. kolovoz 2021 21:04