Od početka siječnja ove godine na snazi je nova (revidirana) statistička podjela Europske unije, kojom je došlo do prilagodbe nekih NUTS regija, odnosno prostornih jedinica za statistiku. Radi se o posebnom hijerarhijskom sustavu razvrstavanja teritorija Europske unije pa tako i svake države članice, u prostorne statističke jedinice, koje se koriste prije svega za prikupljanja i obradu usporedivih statističkih podataka. Dodatno, služe i za definiranje područja korištenja Regionalne politike EU, odnosno sredstava fondova EU, koji se usmjeravaju u NUTS regije razine 2 (one u pravilu, obuhvaćaju područja s 800.000 - 3.000.000 stanovnika). Takvih regija NUTS 2 razine je u EU sada 311 (od čega dvije u Hrvatskoj). Upravo zato što je podjela na NUTS 2 regije vezana uz fondove EU, za Hrvatsku je važna adekvatna podjela na statističke regije i mogućnost njenih izmjena.
Za Hrvatsku je u razdoblju 2014.-2020. iz sredstava fondova EU predviđeno 10,7 mlrd. eura za sufinanciranje projekata. Pri tome se sredstva usmjeravaju u naše dvije NUTS 2 statističke regije: Jadransku Hrvatsku, koja obuhvaća 7 priobalnih županija, te Kontinentalnu Hrvatsku, koja obuhvaća preostalih 13 županija i Grad Zagreb.
Je li takva postojeća podjela adekvatna i treba li razmišljati o izmjenama, kako bismo u idućoj financijskoj perspektivi EU (2021.-2027.) povećali mogućnosti iskorištavanja fondova EU u Hrvatskoj? U prilog potrebe za izmjenama ide i činjenica da Kontinentalna Hrvatska predstavlja regiju izrazite unutarregionalne heterogenosti. Primjerice, Grad Zagreb, koji čini oko trećine BDP-a Hrvatske, je (prema posljednjim podacima Eurostata, za 2015. godinu) na oko 107% prosjeka razvijenosti EU. Istovremeno je razina razvijenosti četiri slavonske županije (bez Osječko-baranjske) samo 33% prosjeka razvijenosti EU. Pridodamo li nešto razvijeniju Osječko-baranjsku županiju, Slavonija ne prelazi 40% prosjeka razvijenosti EU. Stoga Grad Zagreb svojom gospodarskom snagom znatno diže razinu razvijenosti cijele NUTS 2 regije Kontinentalne Hrvatske (na oko 60% prosjeka razvijenosti EU).
Posljedica toga je da nerazvijenije županije koriste niži intenzitet državnih regionalnih potpora, nego što bi koristile u slučaju da su u statističkoj regiji manje razine razvijenosti. To je najvidljivije u slučaju odobravanja regionalnih potpora poduzećima radi poticanja ulaganja u nove proizvodne pogone, odnosno u proširenje i modernizaciju postojećih pogona koji se sufinanciraju sredstvima fondova EU. Naime, razvijenije NUTS 2 regije imaju manje intenzitete (postotke) regionalnih potpora tj. sufinanciranja iz sredstava fondova EU.
Imajući u vidu da je uredbama EU propisano da se proces izmjene statističkih regija na razini EU smije provesti svake 3 godine, već sada je potrebno započeti s pripremama kako bi u novoj proračunskoj perspektivi EU Hrvatska imala prilagođenu podjelu na NUTS 2 regije. Primjerice, Mađarska je još 2015. godine počela proces izmjene nekih regija, da bi u studenom 2016. godine bila jedna od devet država EU kojoj je Uredbom Europske komisije 2016/2066 odobrena izmjena obuhvata nekih regija. Ta Uredba stupila je na snagu u siječnju 2018. i trajat će do početka 2021.
U nekim državama središnje i istočne Europe već su izdvojeni glavni gradovi kao posebne NUTS 2 regije. U Mađarskoj je NUTS 2 statistička regija Središnja Mađarska, koja je oko 2% razvijenija od prosjeka razvijenosti EU 28, podijeljena na dvije nove NUTS 2 regije (regiju Pest i glavni grad Budimpeštu, koji je oko 36% razvijeniji od prosjeka EU 28). Poljska je također izdvojila glavni grad kao posebnu regiju.
Naime, regija Mazowieckie, koja je oko 9% razvijenija od prosjeka EU, podijelila se na dvije NUTS 2 regije: glavni grad Varšava (koja je oko 96% razvijenija od prosjeka EU) te Mazowiecki regionalny.
Kako bi Hrvatska izmijenila svoje statističke regije, onako kao što su učinile Poljska i Mađarska, a s ciljem da nova podjela stupi na snagu početkom nove financijske perspektive EU (2021.-2027.), proces pripreme treba započeti vrlo skoro. Prema proceduri, Hrvatska pokreće postupak izmjena i predlaže ga Europskom statističkom uredu (Eurostatu), koji, zajedno s Europskom komisijom, prijedlog treba i prihvatiti. Pokretanje postupka u nadležnosti je Državnog zavoda za statistiku, ali u tom procesu neizbježna je i uloga Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU, u čijem je djelokrugu rada planiranje i provođenje regionalne razvojne politike te utvrđivanje prioriteta za korištenje fondova EU.
*Autor je direktor Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, i izneseni stavovi nisu nužno i stavovi institucije u kojoj je zaposlen.
Rasprave & rješenja javna je tribina Hanza Media Grupe za promociju suvremene ekonomske misli te sučeljavanje stavova, kao i predlaganje solucija