Tom Dubravec/Cropix
FINANCIJSKA INDUSTRIJA

Zasad je izbjegnuta repriza Velike recesije iz 2008.

Prve žrtve panike izazvane koronavirusom i ovaj put su bili investicijski fondovi, a loš sentiment se prelio i na banke. Ali uz jednu vrlo bitnu razliku. Nije se dogodio pad kreditne aktivnosti
Piše: Marina KlepoObjavljeno: 21. listopad 2020. 11:50

Kao što je to bio slučaj i prilikom izbijanja krize 2008. godine, prve žrtve panike u financijskoj industriji i ovaj put su bili investicijski fondovi iz kojih su uznemireni ulagači povlačili novac. U ožujku ove godine, gotovo preko noći, centralna banka je donijela odluku o kupnji državnih obveznica kojom je osigurala likvidnost i smirivanje tržišta. Prema riječima guvernera Borisa Vujčića, Hrvatska narodna banka je, kombinacijom različitih mjera, kreirala likvidnost od 29 milijardi kuna, “što je omogućilo održavanje stabilnosti tečaja, banaka, fondova i cijelog financijskog sustava”.

Ipak, posljedice udara pandemije još će se dugo osjećati, a financijska industrija, kao i svi drugi sektori, morat će se prilagoditi “novom normalnom”. Sredinom rujna, šest mjeseci nakon što je pandemija koronavirusa izazvala zaključavanje ekonomije, imovina investicijskih fondova iznosila je 17 milijardi kuna, što je sedam milijardi kuna manje nego krajem prošle godine. Tom smanjenju, objašnjavaju u Hrvatskoj agenciji za nadzor financijskih usluga, najviše su pridonijeli obveznički fondovi. Istodobno, od kraja prošle godine do kraja lipnja broj fizičkih osoba koje imaju udjele u otvorenim investicijskim fondovima pao je za 21.645 ili 9,5 posto, na 205.231.

Najteže posljedice koronakrize pretrpjeli su dionički fondovi s padom prinosa u prvom tromjesečju od 13,7 posto. Međutim, nakon pojačanog odljeva novca tijekom ožujka i travnja, u Hanfi ističu da su od svibnja do kolovoza zabilježeni “pozitivni neto ulasci”. Iako se vratio tek manji iznos, oko 589 milijuna kuna, to tumače kao postupni povratak povjerenja ulagatelja u investicijske fondove. Kad je riječ o prinosima, u Hanfi navode da je primjetno da se brže oporavljaju prinosi obvezničkih i mješovitih fondova te fondova iz kategorije “ostali”, “odnosno investicijskih fondova čija je strategija takva da svoju imovinu ne ulažu većim dijelom u dionička tržišta”. Na jednogodišnjoj razini oni su u razdoblju od svibnja do kolovoza blago i porasli.

- Iako su se u navedenom razdoblju dijelom oporavili i dionički fondovi, negativni utjecaj tržišta uslijed koronakrize na njih je bio puno veći nego na ostale vrste investicijskih fondova, pa će za njihov potpuni oporavak ipak biti potreban daljnji značajniji oporavak tržišta - objašnjavaju. Ipak, procijenjeni gubici fondovske industrije u ovoj godini bit će manji od njihovih lanjskih dobitaka, što pokazuje i najkonzervativnija simulacija. U Hanfi procjenjuju da profitabilnost investicijskih fondova u trenutačnim okolnostima nije značajnije ugrožena te da mogu podnijeti novi šok na tržištima.

S obzirom na to da je pandemija promijenila način poslovanja i kreirala novo okruženje za financijska tržišta, Ante Žigman, prvi čovjek Hanfe, smatra da uloga regulatora nije samo nadziranje, već i poticanje sektora na rast i podršku gospodarstvu, kako u saniranju gubitaka, tako i u financiranju novih investicija. Stoga u Hanfi posebno naglašavaju da je zabilježena i svojevrsna proaktivnost nekih društava za upravljanje, da su osnovani novi fondovi, uključujući EFTA-u, otvoreni investicijski fond čijim se udjelima trguje na burzi, te da su izdali odobrenje za osnivanje i upravljanje Fondom za stabilnost, “čija je svrha pomoći fondovima da upravljaju svojom likvidnošću, što u razdobljima krize zna predstavljati izazov jer tada dolazi do pojačanih zahtjeva za otkupom udjela te je to razdoblje uspješno premošteno”.

Pad gospodarstva značajno je utjecao i na poslovanje banaka; dobit im je u prvih šest mjeseci gotovo prepolovljena u odnosu na isto razdoblje lani - prije oporezivanja iznosila je 1,98 milijardi kuna ili 1,8 milijardi kuna manje nego u istom razdoblju lani. U svega nekoliko mjeseci nakon izbijanja pandemije koronavirusa čak 42,5 tisuća građana i 9,5 tisuća tvrtki zatražili su odgodu plaćanja obveza, a banke su odobrile prolongiranje kredita u vrijednosti od 32,5 milijardi kuna. Pad prihoda i dobiti, kao i rast loših kredita, ove je godine sasvim neizbježan za sve banke, pa bi mogao porasti i broj onih koji će godinu završiti s gubitkom. U prvih pola godine, pokazuju podaci HNB-a, u minusu su bile četiri banke, dvije više nego u istom razdoblju lani. Ipak, visoka kapitaliziranost bankama, ocjenjuje se, omogućit će im da prebrode još jedan udar krize, ali ona je ipak primorala ili potaknula manje banke (Croatia osiguranje, Slatinska banka, Karlovačka banka) na vlasničko preslagivanje, pa je tijekom ove godine izgledno da će nekoliko njih dobiti nove vlasnike.

Unatoč otegotnim okolnostima, banke naglašavaju da izbijanje pandemije i recesije nije dovelo do smanjenja kreditne aktivnosti. U publikaciji HUB-a pod naslovom “Banke u Hrvatskoj unatoč pandemiji zadržavaju kreditnu aktivnost” stoji da su osobito snažno rasli stambeni krediti i krediti poduzećima. No, snažno je pala potražnja i odobravanje gotovinskih nenamjenskih kredita koji su godinama rasli po dvoznamenkastoj stopi. U kolovozu su pali na godišnju stopu rasta od svega dva posto, dok je rast stambenih kredita ubrzao na 8,3 posto, kako navode u HNB-u, “pod utjecajem zaduživanja u svrhu obnove stambenih jedinica oštećenih u potresu”. Usporeno je i odobravanje kredita poduzećima, s 5,5 na 4,7 posto, a tome su najviše pridonijeli sektori trgovine i prerađivačke industrije.

Među manje pogođenim sektorima zacijelo su mirovinski fondovi koji su, kažu u Hanfi, “i ovaj put pokazali svoju stabilnost i opstojnost”. Vrijednost njihove neto imovine u ožujku se smanjila za 3,5 posto, ali zahvaljujući kontinuiranom priljevu sredstava brzo se i oporavila, pa je sredinom rujna iznosila 121,9 milijardi kuna, blago iznad razine na kojoj se nalazila u veljači ove godine. Osiguravajuća društva, pak, u drugom tromjesečju ove godine ostvarila su 9,7 posto manje zaračunate bruto premije u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Pritom je negativno kretanje bilo najizraženije kod premija životnih osiguranja, a u Hanfi objašnjavaju da se to pogotovo odnosi na životna osiguranja s jednokratnim plaćanjem premije u vanjskim kanalima prodaje. Neživotna osiguranja, premda su i ona u silaznoj putanji, pokazuju nešto slabiji utjecaj krize, što je povezano i sa strukturom ukupne premije neživotnih osiguranja u kojima dominira obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti. U svakom slučaju, “pandemija Covida-19 i potres u Zagrebu imali su snažan utjecaj i poslovne rezultata društava za osiguranje, s padom od 20,8 posto u drugom tromjesečju ove godine”. No, simulacije Hanfe pokazuju da i bilance društava za osiguranje mogu podnijeti novi šok.

Osobito težak udar krize uzorkovane pandemijom koronavirusa, čini se, pretrpjelo je leasing tržište, tako da su se novi plasmani u prvoj polovici godine gotovo prepolovili u odnosu na isto razdoblje prošle godinu, a aktivnosti su uglavnom usmjerene na odobravanje moratorija. Tako su do sredine rujna leasing društva odobrila moratorije ili reprograme za 28.593 ugovora, što čini 30,2 posto ukupne vrijednosti tih ugovora od oko 5,5 milijardi kuna. Iako je njihova aktivnost značajno pala, u Hanfi navode da je tržište leasinga “i dalje aktivno te se na njemu i dalje ostvaruju, iako u smanjenom volumenu, značajni prometi”. Plasmane su usmjerili prema manje rizičnim klijentima i djelatnostima koje kriza nije toliko pogodila kao što su IT i komunikacije.

Linker
18. studeni 2020 15:43