Niksa Stipanicev/Cropix
Građevina i nekretnine

Unatoč recesiji 18 tisuća novozaposlenih u građevini

Iako nije bilo zastoja u građevinarstvu zbog lockdowna u ožujku i travnju, nije sve prošlo bez posljedica za ovaj sektor. Problemi se tek očekuju zbog stopiranja planiranih investicija u turizmu
Piše: Vedran MarjanovićObjavljeno: 21. listopad 2020. 12:00

Rast bruto dodane vrijednosti za 3,3 posto i rast vrijednosti novih narudžbi za 4,7 posto u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani, rast obujma građevinskih radova za 4,6 posto u srpnju ove u odnosu na srpanj prošle godine, ali i pad broja izdanih građevinskih dozvola u prvih sedam mjeseci ove godine za 13,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. To su neka od glavnih obilježja trendova u poslovanju građevinskog sektora u zemlji u dijelu 2020. koji je iza nas, obilježja za koje se može reći da potvrđuju nastavak oporavka građevinarstva nakon velikog pada koji je zabilježen 2009. zbog svjetske ekonomske i financijske krize.

Naime, kako je na nedavnom skupu Hrvatske komore inženjera građevinarstva (HKIG) upozorila potpredsjednica Hrvatske gospodarske komore za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj, naš građevinski sektor još se nije vratio na razine na kojima je bio prije svjetske financijske i ekonomske krize 2009. godine.

- Prije prethodne recesije udio graditeljskog sektora u BDP-u države bio je oko sedam posto, a sada je 5,9 posto. S druge strane, treba voditi računa o tome da je neizravni utjecaj graditeljstva na gospodarstvo države oko 12 posto BDP-a jer na sebe veže industriju građevinskog materijala, cementa, nafte, drvnu industriju i metal - navela je Mirjana Čagalj.

Osim opisanih učinaka na BDP i ukupnu proizvodnju u zemlji, nezaobilazan je doprinos građevinarstva i ukupnoj zaposlenosti. Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, krajem kolovoza ove godine 119 tisuća osiguranika radilo je u građevinskom sektoru, što je povećanje u odnosu na isto razdoblje prošle godine za gotovo 18 tisuća radnika. Broj zaposlenih u ovoj djelatnosti čini oko sedam posto ukupnog broja zaposlenih u Republici Hrvatskoj. Istodobno je od ukupnog broja zaposlenih u građevinskom sektoru njih 78,9 posto bilo zaposleno u pravnim osobama, a 21,1 posto u obrtima.

U građevinarstvu se, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u srpnju ove godine bilježio rast neto plaća za 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, no još uvijek je prosječna plaća građevinca oko 1000 kuna manja od prosječne neto plaće u državi isplaćene u srpnju ove godine od 6774 kune.

Blago povećanim izdacima za plaće građevinaca treba dodati i rastuće proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu. Prema izračunu DZS-a, u kolovozu ove godine, u usporedbi s prethodnim mjesecom, cijene građevnog materijala rasle su za 0,2 posto, a u odnosu na kolovoz 2019. cijene su bile više za 0,8 posto.

“Ako usporedimo proizvođačke cijene građevnog materijala na domaćem tržištu u kolovozu 2020. s prosjekom 2015., tada su više za 5,2 posto”, navodi se u izvješću Državnog zavoda za statistiku o cijenama građevinskog materijala.

Govoreći na skupu HKIG-a o poslovanju građevinskog sektora u ovoj godini, Mirjana Čagalj ocijenila je kako je graditeljstvo degradirano u odnosu na druge djelatnosti koje su proglašene strateškima za ovu državu, poput turizma i usluga. Jer, rekla je potpredsjednica HGK, dok su se hoteli, restorani i drugi ugostitelji zbog lockdowna javili sa zahtjevima za isplatu plaća iz državnog proračuna, graditelji su nastavili s radovima i nije bilo zastoja, unatoč, primjerice, teškoćama s ulascima strane radne snage u zemlju zbog blokade granica.

Iako nije bilo zastoja u građevinarstvu zbog lockdowna u ožujku i travnju, nije sve prošlo bez posljedica za ovaj sektor. Primjerice, u drugom kvartalu ove godine bruto dodana vrijednost sektora bila je značajno manja nego u prvom kvartalu, kao i stopa rasta vrijednosti ugovorenih poslova. Uz to, kako je na spomenutom skupu HKIG-a upozorio dio velikih građevinskih poduzetnika komentirajući poslovanje tijekom lockdowna i nakon njega, dio investitora, s naglaskom na turizam, donio je odluku o privremenoj ili dugotrajnijoj obustavi radova zbog korone i očekivane recesije. Prema istom izvoru, neki su investitori odustali od daljnje gradnje na razdoblje od čak tri godine, a za zadržavanje redovitih poslova i prihoda graditelja presudna je bila uloga države, odnosno javna nabava.

Zbog korone je odgođeno objavljivanje financijskih izvješća za prvo polugodište ove godine preostalih građevinskih tvrtki koje kotiraju na Zagrebačkoj burzi. Riječ je o Ingri, Tehnici i Laništu. Prema podacima Poslovne Hrvatske, pet najvećih tvrtki u stanogradnji i gradnji nestambenih zgrada su Kamgrad, Strabag, Radnik, GIP Pionir i Zagrebmontaža. Njihov je ukupni prihod u 2018., prema istom izvoru, iznosio 3,6 milijardi kuna i u stalnom je rastu od 2015. godine. I u cestogradnji pet najvećih tvrtki - HAC, Autocesta Zagreb-Rijeka, Bina-Istra, PZC Split i Osijek-Koteks - bilježi rast prihoda od 2015. do 2018., dosegnuvši 5,2 milijarde kuna u pretprošloj poslovnoj godini.

Kada su u pitanju trendovi u stanogradnji u prvom polugodištu ove godine, bilježi se pad broja prodanih novih stanova (1452) u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada su prodana 1573. S druge strane, prosječna cijena kvadrata prodanog novog stana rasla je u prvih šest mjeseci ove godine za 4,6 posto u odnosu na promatrano razdoblje 2019., dosegnuvši iznos od 12.939 kuna za četvorni metar. U taj izračun nisu ušle cijene u državno subvencioniranoj stanogradnji (POS) koje su znatno niže.

Za poslovne planove građevinaca važna je najava novog ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Darka Horvata da će Vlada nastaviti program POS. Dosad je kroz taj program sklopljeno više od 13.000 ugovora o kupnji ili obnovi nekretnine, a u najnovijem krugu prikupljanja zahtjeva građana za odobravanje subvencija za stambene kredite već je stiglo 1100 prijava. Resorno Ministarstvo očekuje da će ih stići još toliko do kraja roka.

Važna su i početna saznanja državnih institucija uključenih u provedbu programa subvencioniranja stambenih kredita da građani iskazuju više interesa za kupnju nekretnina izvan Zagreba nego u četvrtima glavnog grada kao što je bio slučaj dosada.

Izvori novih poslova i prihoda za domaće građevince, u očekivanju velikog investicijskog projekta obnove potresom stradalih dijelova Zagreba i okolice, i poslovi su ojačavanja i obnove zgrada u zagrebačkoj staroj gradskoj jezgri. Kako se može čuti u krugovima zagrebačkih poduzetnika u graditeljstvu, jedna od prepreka ubrzanju obnove i ojačavanja donjogradskih i gornjogradskih zgrada je premali broj raspoloživih konzervatora koji imaju vrlo bitnu ulogu u tim projektima. A taj bi se problem, upozoravaju građevinci, mogao pojaviti i prilikom sveobuhvatne obnove Zagreba nakon potresa jer se oko 6000 oštećenih zgrada nalazi upravo u staroj gradskoj jezgri.

Kada se očekivanim poslovima u POS-u, energetskoj i obnovi Zagreba i okolice dodaju najave nastavka cestogradnje (dovršetak autoceste Zagreb - Sisak) i željezničke infrastrukture, a imajući na umu dogovoreno povlačenje 22 milijarde eura iz fondova Europske unije, ima osnove za optimizam kada je u pitanju povratak domaće građevine na razine na kojima je bila prije prethodne svjetske recesije 2009. godine.

Linker
28. listopad 2020 11:17