Srecko Niketic/Cropix
Telekomunikacije i IT Sektor

Rast je usporio, ali IT je i dalje gazela hrvatske ekonomije

Nekoć manji segment ICT gospodarskog sektora ubrzano preuzima primat. Poslovanje hrvatskih telekomunikacijskih kompanija prihodovno stagnira, a u IT-u se događaju sve veće transakcije
Piše: Marko Biočina/Bernard IvezićObjavljeno: 21. listopad 2020. 11:10

Telekomunikacije i IT industrija predstavljaju robusni sektor hrvatske ekonomije, no ni on nije bio pošteđen utjecaja koronakrize. Doduše, ti utjecaji nisu bili jednako raspoređeni na oba podsektora, pa bi zbog toga 2020. ipak mogla ostati upamćena kao godina prekretnice - kad je IT, odnosno softverska industrija, utvrdila svoju poziciju barem al pari biznisa telekomunikacijskom. A sudeći prema trendovima, uskoro će ga znatno i nadmašiti.

Samo telekomunikacijsko tržište ove je godine trebalo biti u znaku konačnog dovršetka procesa konsolidacije. Nakon što je United Grupa lani preuzela hrvatsku ispostavu Tele2, čekao se i dovršetak mandatornog procesa prodaje Optima telekoma, da se - barem u srednjoročnoj proceduri - okrupnjavanje tržišta privede kraju.

Korona je zasad odgodila taj scenarij, a postojeći telekomi suočili su se s očitim izazovima u poslovanju izazvanim pandemijom koronavirusa. Hrvatski telekom, lider na domaćem telekomunikacijskom tržištu, u prvoj polovici 2020. ostvario je ukupne konsolidirane neto prihode manje za 201 milijun kuna, odnosno 5,4%, u odnosu na prvu polovicu 2019. godine. Kako su izvijestili iz kompanije, smanjenje prihoda izazvano je manjom realizacijom prihoda od fiksnih usluga (105 milijuna kuna, odnosno 6,3%), prihoda od mobilnih usluga (100 milijuna kuna, odnosno 6,1%) i ostalih prihoda (7 milijuna kuna, odnosno 93,0%), a što je djelomično anulirano većim prihodima od sistemskih rješenja (12 milijuna kuna, odnosno 3,2%). Ono što zaslužuje poseban naglasak pritom jest da su ukupna kapitalna ulaganja HT-a iznosila 804 milijuna kuna i bila veća za 10,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Pad ukupnog prihoda u prvom polugodištu, u iznosu od 3,9 posto, ostvario je i HT-ov glavni tržišni konkurent A1 Hrvatska, ali uz porast operativne dobiti (EBITDA) na 67,1 milijun eura ili za 0,8 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, doznaje se iz A1. Kako su objasnili iz kompanije rast EBITDA-a ostvaren je zbog nižih troškova, a na rezultate je u prvih šest mjeseci djelomično utjecala pandemija koronavirusa prouzročivši niže stope rasta prihoda i slabiju naplatu.

Za pad ukupnog prihoda od 3,9 posto, na 200,4 milijuna eura u odnosu na prvu polovicu 2019. godine, u kompaniji napominju da je posljedica slabije turističke sezone koja je rezultirala manjim brojem posjetitelja u roamingu, kao i nižih prihoda od opreme te pogoršanja tržišnih trendova izazvanih pandemijom.

U IT industriji, pak, godina je trebala biti u znaku velikog “milestonea”, jer su kumulativni prihodi trebali nadmašiti iznos od 2 milijarde eura. Ipak, virus je to odgodio, nadajmo se, za 2021. Ipak, kako u svojoj nedavno napravljenoj analizi upozorava Tajana Barančić, bivša predsjednica Hrvatskih nezavisnih izvoznika softvera (CISEx) i partnerica u Astra poslovnom inženjeringu, trend usporavanja rasta IT industrije bio je prisutan i prije izbijanja pandemije. Iz te analize proizlazi da će prihod IT tvrtki iz Hrvatske ove godine rasti oko tri puta sporije nego lani - 5,4 posto. Ukupni prihod domaće IT industrije time bi se trebao zadržati znatno ispod 2 milijarde eura, na oko 1,87 milijardi eura ili 14,07 milijardi kuna. Dvije milijarde eura utrška domaća IT industrija u 2020. godini postigla bi da je nastavila rasti kao i lani. T. Barančić navodi da je lani prihod hrvatske IT industrije porastao za 14 posto, na 1,78 milijardi eura ili 13,35 milijardi kuna. U 2018. godini prihod hrvatske IT industrije rastao je 18 posto. Lani je rastao 14 posto. Ove godine će 5,4 posto. Ali dok prihod raste sporije, rast izvoza i novih zapošljavanja uopće ne prate taj trend. Izvoz domaćeg IT-a u 2018. skočio je 30 posto. U 2019. bio je veći 14 posto, a ove godine trebao bi skočiti 18,3 posto. Izvoz se, dakle, naizgled kreće prilično neovisno o kretanju ukupnog prihoda. A zanimljiv je trend kretanja broja zaposlenih u hrvatskoj IT industriji. Godine 2017. broj zaposlenih u domaćoj IT industriji porastao je za 11,8 posto, na 16.872. Godinu kasnije porastao je za 11 posto na 18.226. Lani je porastao za 12 posto na 20.515, a ove godine očekuje se da će porasti za 10,8 posto, na 22.732 zaposlenika. Drugim riječima, neovisno koliko rastu prihod i izvoz domaće IT industrije, ubrzavaju li ti pokazatelji ili usporavaju, IT tvrtke svake godine povećaju broj zaposlenika za 11-12 posto.

Ti trendovi su iznimno važni za analize smjera kretanja i brzine razvoja ovog sektora hrvatske ekonomije, no vrati li se situacija u staru normalu, teško je da će se 2020. pamtiti po jednokratnom usporenju rasta. Ono što će se svakako pamtiti i spominjati dvije su velike financijske transakcije vezane za hrvatske IT kompanije. Prvo je vodnjanski Infobip objavio da je prikupio investiciju tešku 200 milijuna dolara od američkog investicijskog fonda One Equity Partners, čime je ta tvrtka stekla status prvog hrvatskog “jednoroga” - mlade kompanije u privatnom vlasništvu s valuacijom većom od milijardu dolara. S obzirom da nije otkriveno koliki je udjel One Equity Partners preuzeo, moguće je da je Infobipova vrijednost trenutačno i znatno veća od tog iznosa. To i ne čudi ako se zna da je Infobip lani imao prihode od 602 milijuna eura, a njegova tehnologija koristi se za komunikaciju sa sedam milijardi mobilnih uređaja u 190 država. A samo nekoliko tjedana kasnije švedski proizvođač mobilnih igara Stillfront grupa preuzeo je zagrebački Nanobit za 148 milijuna dolara ili oko milijardu kuna. Tvrtku su prije 12 godina u Zagrebu osnovali Alan Sumina i Zoran Vučinić bez kapitala, bez ureda i samo s dva računala. Danas je Nanobit sa svojim igrama prisutan u više od 150 zemalja, zapošljava 125 visokoobrazovanih zaposlenika te je jedan od najpoželjnijih hrvatskih poslodavaca. Nanobitove igre ukupno su preuzete više od 145 milijuna puta i, eto, vrijedi barem milijardu kuna. Treba vjerovati da će te dvije uspješne priče poslužiti kao osnova za daljnji iskorak hrvatske IT industrije.

Linker
04. studeni 2020 10:37