Vlado Kos/Cropix
Promet i logistika

Poslovanje bez pomoći Vlade i novca iz EU bit će teško ostvarivo

Očekivano, fizička ograničenja u kretanju roba i ljudi su ostavile teške posljedice na većinu tvrtki koje se bave tim biznisom
Piše: Jozo VrdoljakObjavljeno: 21. listopad 2020. 12:05

Međunarodni transport unutar zemalja EU odvijao se vrlo otežano u svim segmentima od druge polovice ožujka kada su restrikcije na graničnim prijelazima, uz uvedenu obaveznu karantenu za vozače, gotovo onemogućile bilo kakvo odvijanje prometa. Zatvaranje većine trgovina zaustavilo je sve procese vezane za ugovornu logistiku.

Na osnovi podataka kojima raspolaže Hrvatska gospodarska komora može se reći da je sektor prometa u padu oko 70 posto u prijevozu putnika i oko 35 posto u prijevozu tereta u odnosu na razdoblje prije pandemije Covida-19. Djelatnost prijevoza i skladištenja posljednjeg dana lipnja imala je 6873 aktivne tvrtke koje su zapošljavale 72.600 radnika, što je pad od tri posto u odnosu na isti dan 2019. godine

Najotporniji segment je cjevovodni prijevoz, nafta i plin, koji je zabilježio porast od oko 14 posto. Porasli su distribucija paketa i željeznički teretni prijevoz. Što se tiče prijevoza tereta, količinski je najpogođeniji pomorski i vodni prijevoz, koji slijede cestovni i zračni. U putničkom prijevozu najgore je prošao zračni prijevoz, a zatim cestovni i vodni zato što ovise o turističkoj sezoni.

“Gotovo svi imaju smanjenje plaća u rasponu od 10 do 15 posto, iako, ponajviše zahvaljujući Vladinim mjerama, nije bilo značajnijih otpuštanja radnika. Buduće poslovanje bez pomoći Vlade i sredstava EU bit će dosta teško ostvarivo”, smatra Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze. Napominje da će preciznije procjene imati tek 2021. godine kada se naprave analize pojedinih prometnih područja. “Već sada možemo biti sigurni da će biti manji broj tvrtki, manja zaposlenost i pad plaća u sektoru”, dodaje Čagalj.

Procjenjuje se da će cjevovodni i željeznički prijevoz i ubuduće imati rast u prijevozu tereta jer prenose velike količine tereta na srednje i velike udaljenosti s malo radne snage. Jedan vlak zamjenjuje oko 40 kamiona, što znači da dvije do četiri osobe u vlaku imaju isti učinak kao i najmanje 40 vozača kamiona. Broj ljudi uključenih u pružanje usluge prijevoza tereta i putnika prednosti su željezničkog u odnosu na cestovni prijevoz.

Prednost će imati one tvrtke koje imaju automatizirana skladišta i manji broj ljudi uključen u proces pružanja usluge. Sektor je najranjiviji u području radne snage, pogotovo u prijevozu putnika i tereta cestom gdje nedostaje vozača, a uskoro se očekuje da će nedostajati radnika na održavanju cestovne i željezničke infrastrukture. “Hrvatsko je tržište u potpunosti liberalizirano i predstavnici svih velikih svjetskih kompanija odavno su ovdje prisutni pa možemo reći da smo u određenim segmentima konkurentni na tržištu EU, a da bismo bili još konkurentniji, potrebne su znatne investicije u prijevozna sredstva i, posebno, željezničku infrastrukturu. Prometni sustav je vrlo složen i mora se razvijati kao jedna cjelina tako da su investicije u željezničku infrastrukturu došle u posljednji čas, ali, primjerice, nemamo niti jedan intermodalni robni terminal”, napominje Čagalj koja zaključuje kako još ima previše nepoznanica da bi se kvalitetno moglo isplanirati buduće poslovanje.

U zračnom prometu evidentirani su veliki gubici. Predviđa se da će se brojke, ako ne bude još dodatnih zastoja, vratiti na rekordnu 2019. tek 2024. godine.

Tonči Peović, predsjednik Udruženja zračnog prometa HGK, raspolaže podacima, na osnovi provedene ankete, da je prihod u prvih osam mjeseci 2020. iznosio 311,5 milijuna kuna, što je golem pad u usporedbi s istim razdobljem 2019. godine kada je iznosio više od 1,5 milijardi kuna. U tom je razdoblju prošle godine prevezeno gotovo 8,3 milijuna putnika, a u prvih osam mjeseci ove godine njih malo više od 1,7 milijuna. Što se tiče rezultata zračnog prometa, ukupni gubitak ove bi godine trebao biti 1,34 milijarde kuna, od čega bi zračne luke ostvarile gubitak od 568 milijuna kuna, Croatia Airlines bi trebao godinu završiti s gubitkom od gotovo 400 milijuna kuna, a Kontrola leta s gubitkom od 375 milijuna kuna. “Izradili smo i očekivanja za prvih šest mjeseci iduće godine kada bi ukupni gubitak trebao u prvom dijelu godine iznositi 802 milijuna kuna, od čega bi zračne luke trebale imati gubitak od 238, Croatia Airlines 189, a Kontrola leta od 375 milijuna kuna. Premijera smo na sastanku upozorili na potrebu očuvanja pružanja javne usluge u zračnom prometu i radnih mjesta do sredine 2021. godine kako se ne bi dogodilo da neke zračne luke dođu u probleme s likvidnosti i tako ostanu bez radnika. To bi značilo i ugrozu sigurnosti koja rezultira zatvaranjem zračnih luka. U tom slučaju povratak na dosegnutu razinu sigurnosti traje najmanje godinu dana. Najgore što se za zračni promet može dogoditi jest još jedan lockdown, koji se često i ne donosi na znanstvenim temeljima nego paušalno. Odgovornost je prebačena na lokalne političare. Nije izvjesno da se cjepivo pronađe do početka 2021., niti da se postigne procijepljenost populacije do ljetnih mjeseci”, pojašnjava Peović.

Naglašava da se međunarodni zračni promet ne oporavlja jer postoje državne, a često i regionalne vlasti koje imaju različite standarde za epidemiju.

“Domaći promet u Rusiji, Indiji i SAD-u se brže oporavlja zato što stanje regulira jedan regulator, odnosno zakonodavac. U Rusiji je pad domaćeg prometa samo deset posto, a u Kini nešto malo više. Znači, kada puno država ima različitu razinu i uvjete regulacije prometa, onda nastaju problemi. Na razini EU je više udruženja, uključujući i udruženje zračnih luka, poslalo zajedničko pismo predsjednici EK u kojem traže standardizaciju mjera i načina testiranja na razini EU. Nakon toga se namjerava provesti kampanja koja bi sa sličnim zahtjevima išla prema UN-u. Ako su se zemlje nakon 11. rujna mogle dogovoriti o razini podizanja sigurnosti u zračnim lukama, nema nikakvog razloga da se i sada ne dogovorimo”, ističe Tonči Peović.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca napominju da je sektor logistike značajno orijentiran na strana tržišta zato što je Hrvatska pretežno uvozna zemlja s malim udjelom vlastite proizvodnje. Sve logističke tvrtke u travnju su imale velik pad prometa.

“Pandemija je najviše utjecala na mala i srednja poduzeća. Ukidanje restrikcija od strane Austrije od 1. srpnja za zapošljavanje radnika iż Hrvatske dovelo je ponovno do odlaska kako visokoobrazovanih tako i fizičkih radnika poput vozača i skladištara. Kriza s koronavirusom je samo uvod u veliku gospodarsku krizu zbog poremećenih odnosa na tržištu koji dovode do pada prodaje u gotovo svim gospodarskim granama. Mjere koje Vlada razmatra ne smiju biti isključivo vezane za početak i kraj pandemije jer izazovna vremena tek tada počinju. Ako Vlada ne uvidi da nas čeka dug i spor oporavak, prijeti nam urušavanje sustava kojemu smo svjedočili 2009.”, smatraju u Hrvatskoj udruzi poslodavaca. U HUP-u napominju da jednokratne pomoći od Vlade i EU svakako doprinose stabilnosti, ali ne rješavaju nagomilane probleme koji su u kriznim vremenima i više nego vidljivi. “Svaka kriza nosi za sobom cijeli niz strukturalnih promjena kako na tržištu rada tako i u životnim navikama”, ističu u HUP-ovoj Udruzi prometa. Dodaju kako u ovom sektoru poslodavci zasad ne planiraju otpuštanje i smanjivanje broja zaposlenih jer vjeruju da će uz poticaje države uspjeti prebroditi ovo teško razdoblje.

Linker
28. listopad 2020 11:14