Blaga panika europskih financijskih institucija koje gledaju kako im tehnološki divovi i američke kompanije otimaju biznis dovela je do trenutka o kojem se u financijskim krugovima šuškalo mjesecima: deset europskih bankarskih teškaša odlučilo je osnovati vlastitu tvrtku pod nazivom Qivalis, s ciljem lansiranja europskog stablecoina (ili stabilne kovanice) koji je vezan uz euro.
Ovo je možda i najozbiljniji pokušaj tradicionalnog bankarstva da zavlada svijetom kriptovaluta, ali na svoj, regulirani način. Kako su objasnili glavni ljudi Quivalisa na tiskovnoj konferenciji u Amsterdamu, plan je da ovaj stablecoin ugleda svjetlo dana u drugoj polovici 2026. godine, nakon što dobiju potrebne licence od nizozemske središnje banke.
Prije svega, stablecoin je vrsta kriptovalute koja živi na “blockchainu”, ali je njegova glavna karakteristika da mu vrijednost ne skače gore i dolje kao Bitcoinu, nego je uvijek fiksirana, u ovom slučaju, jedan prema jedan za euro. Dakle, jedan Qivalisov digitalni euro uvijek vrijedi točno jedan pravi euro.
Razlika je u tome što taj svojevrsni digitalni žeton možete poslati bilo kome na svijetu u par sekundi, bez obzira na to je li petak, nedjelja ili praznik, i to bez posredovanja klasičnog bankarskog sustava poruka koji zna biti spor i skup.
Konzorcij koji stoji iza ovog projekta impresivan je i pokazuje da se ne radi o nekom pilot-projektu iz garaže. Inicijalno je u grupi bilo devet banaka, kojima se onda pridružio i francuski div BNP Paribas, čime je broj osnivača porastao na deset.
Uz njih, tu su španjolski CaixaBank, njemački DekaBank, danski Danske Bank, nizozemski ING, belgijski KBC, austrijski Raiffeisen Bank International, švedski SEB, talijanski UniCredit i Banca Sella.
Glavni razlog za pokretanje ovog projekta je, najjednostavnije rečeno, hvatanje koraka. Tržište stablecoina trenutačno je gigantsko, ali je gotovo u potpunosti dominirano američkim dolarom.
Prema podacima koje često citiraju analitičari s The Blocka ili CoinDeska, tržišna kapitalizacija stablecoina prelazi 170 milijardi dolara, a više od 99 posto tog tržišta čine dolarski tokeni poput USDT-a (Tether) ili USDC-a (Circle).
Osim toga, za nekoliko godina dolazi i digitalni euro, pa je ovo pokušaj bankarskog sektora da ga preduhitri, poručuje Vlaho Hrdalo, predsjednik hrvatske kripto i blockchain udruge Ubik.
“Banke su sada, preko 10 godina od pojave prvog stablecoina, odlučile izdati svoj, naravno vezan za euro. Zašto sad? Zato jer će im digitalni euro, koji također nalikuje stablecoinu, izbiti dobar dio prihoda.
Važno je razumjeti i da europske banke, za razliku od drugih, nisu fokusirane na kreditiranje gospodarstva. Prema tek objavljenim službenim podacima Hrvatske narodne banke, najzastupljenija kategorija među prihodima hrvatskih banaka koje ostvaruju od kamata su kamate naplaćene kućanstvima i gotovo su 70 posto veće od kamata naplaćenih poduzetnicima, a prihodi od naknada su im pak u 5 godina porasli za čak 60 posto.
A to bi se moglo promijeniti. Banke, dakle, izdaju vlastiti novac u pokušaju da se redefiniraju, čemu baš nisu vične jer to nikada ranije nisu morale raditi.
Koliko će u tome biti uspješne, ostaje za vidjeti, s obzirom na to da će se izbor na kraju svesti na odgovor na pitanje kome dajete povjerenje da izdaje vaš novac: poslovnim bankama, središnjim bankama, privatnim kompanijama ili, kao kod kriptovaluta, programskom kodu”, navodi Hrdalo.
Qivalis bi trebao uskočiti kao alternativa koja nije samo brža od bankovnog transfera, nego je i programabilna.
To znači da, recimo, tvornica automobila može programirati plaćanje dobavljaču guma tako da se novac automatski isplati iste sekunde kada kamion s gumama prođe kroz ulaznu rampu tvornice.
To trenutačno nije moguće s običnim bankovnim transferima bez gomile papirologije i ljudske intervencije. Qivalis želi omogućiti upravo to, automatizaciju plaćanja u industriji, trgovini i financijama.
Osim tehnološke utrke, ključan faktor je i regulativa. Europska unija prva je u svijetu donijela sveobuhvatan zakon o kriptovalutama poznat kao MiCA (Markets in Crypto-Assets Regulation). Kako piše portal The Verge analizirajući europske kriptozakone, MiCA je uvela red u Divlji zapad kriptovaluta, postavljajući stroga pravila za izdavatelje stablecoina.
Banke su do sada oklijevale ulaziti u ovaj prostor zbog pravne nesigurnosti, no sada kada su pravila jasna, one vide svoju priliku. One žele ponuditi "čisti", regulirani stablecoin koji će koristiti velike korporacije i institucije koje se ne žele igrati s nereguliranim tokenima sumnjiva porijekla.
Qivalis se stoga pozicionira kao sigurna luka, digitalni novac iza kojeg stoje institucije koje postoje stoljećima, a ne anonimni programeri.
Veličina tržišta na koje ciljaju ogromna je, ali trenutačno nedovoljno iskorištena u eurima. Dok dolarski stablecoini služe kao gorivo za cijelu kriptoekonomiju, europski pandani do sada su bili patuljci.
Međutim, očekuje se da će tokenizacija imovine, proces pretvaranja dionica, obveznica ili čak nekretnina u digitalne tokene na blockchainu, eksplodirati u narednim godinama. Prema procjenama konzultantskih kuća poput Boston Consulting Groupa, tržište tokenizirane imovine moglo bi do 2030. godine vrijediti bilijune dolara.
Sve te digitalne dionice i obveznice morat će se kupovati i prodavati za neki digitalni novac. Ako Europa ne ponudi svoj digitalni euro, sve će se to trgovati za digitalne dolare. To je scenarij koji europske banke i regulatori žele izbjeći pod svaku cijenu.
Qivalis nije jedini igrač. Kako navodi portal Ledger Insights, postoje i druge inicijative, poput fintech tvrtke Quantoz koja je nedavno, uz podršku američkog diva Krakena, lansirala svoje EURQ i USDQ tokene.
Dakle, s jedne strane su brzi i agilni fintech igrači podržani američkim kapitalom, a s druge strane je teška artiljerija europskog bankarstva u obliku konzorcija Qivalis. Banke igraju na kartu povjerenja i integracije s postojećim sustavima klijenata.
One već imaju milijune korporativnih klijenata kojima mogu ponuditi ovaj novi proizvod kao nadogradnju postojećih usluga.
“Početkom listopada smo osnovali tvrtku, sada se gradi tim, trećina ljudi je otprilike već ovdje”, naveo je CEO Quivalisa Jan-Oliver Sell.
“U sljedećih par tjedana obavit ćemo licenciranje i planiramo biti live čim budemo spremni. Gradimo tehnologiju, koja nije ništa novo, ali se svejedno treba izgraditi. Uvjereni smo da možemo biti live u drugoj polovici 2026. godine. Licenciranje generalno traje između šest i devet mjeseci”.
Izazovi su brojni. Banke nisu poznate po brzini inovacija, a do dana lansiranja tržište bi se moglo drastično promijeniti. Pitanje je hoće li korisnici, naviknuti na postojeće platforme, htjeti prijeći na bankarski stablecoin.
Također, ostaje za vidjeti kako će se ovaj privatni bankarski projekt slagati s planovima Europske središnje banke o uvođenju "digitalnog eura", što je državna verzija digitalne valute. Iako banke tvrde da su to komplementarni projekti, u praksi bi se mogli natjecati za isti dio kolača.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....