Računalni sustavi učit će o nama i tako nam pomoći u društvenom životu

Da još postoji ekonomija koja nije digitalna, ali da ona nema budućnosti, smatra Dejan Cvetković, generalni direktor istočnoeuropskog ogranka jedne od najvećih svjetskih tehnoloških korporacija, Microsofta.

Kao čovjek koji već 25 godina radi u tvrtki Billa Gatesa, Cvetković je sudjelovao u nastanku digitalne ekonomije, novog informatičko-ekonomskog trenda koji predvode tvrtke poput Applea, Amazona i Alphabeta. Od razvoja ikoničkih Windowsa 95 do računalnog oblaka, Big Data, pa umjetne inteligencije, u svojem radnom vijeku vidio je sve tehnološke novine koje su postale temelj digitalne ekonomije. Povod našem razgovoru je predavanje o umjetnoj inteligenciji koje će Cvetković u listopadu održati na European Digital Industry Cupu, domaćoj poslovnoj regati u organizaciji tvrtke Business Sailing Experience Agency (BSEA). Prije toga, BSEA organizira i prvi hrvatski Ariane’s Cup, tradicionalnu poslovnu regatu Europske svemirske agencije koja kreće ovu subotu i okuplja predstavnike najvećih tvrtki svemirskog sektora poput Airbusa, Daimlera i Inmarsata.

Na pitanje što nas to čeka u vrlom novom svijetu i što je to digitalna ekonomija koja smjera zauzeti mjesto one tradicionalne, Cvetković odgovara da je dovoljno pogledati pet najuspješnijih svjetskih kompanija.

- To su sve softverske tvrtke. Razvoj digitalne ekonomije u posljednjih pet godina veći je nego ikad prije - objašnjava i dodaje da digitalna ekonomija nije samo korištenje računala u poslovanju nego i upotreba moćnih softverskih rješenja kako bi se poslovanje poboljšalo. U središtu su digitalne ekonomije, dakako, podaci. Prikupljanje i obradu podataka, kaže Cvetković, omogućio je revolucionarni razvoj računalnog oblaka (cloud computing). Danas kompanijama više nisu potrebne prostorije u kojima bi se držali hardver, memorija, serveri. Sve su to na sebe preuzele tvrtke poput Microsofta, Googlea i Amazona koje pružaju usluge u računalnom oblaku.

- Nakon što smo došli do toga da imamo neograničenu računalnu moć, neograničenu memoriju i neograničenu brzinu obrade podataka, ljudi su rekli što bi se dogodilo da sve te podatke prikupimo. Tu je nastala ideja Big Data - napominje. Umjetna inteligencija, pak, nastala je kada se čovjek domislio da bi iz svih tih podataka računalo moglo nešto i naučiti. Danas tako imamo ChatBot servise koji mogu zamijeniti čovjeka u razgovoru s ljudima. U trgovinama računalo daje prijedloge na koju policu postaviti određeni proizvod prema analizi kretanja kupaca kroz dućan. Uskoro će ti isti računalni sustavi učiti i o nama samima. Danas imamo tehnologiju, kaže Cvetković, poput Cortane, digitalne asistentice razvijene u Microsoftu, koja nam može pomoći u društvenom životu odgovarajući na naše mailove i pripremajući nas za sastanke.

Ipak, neki su stručnjaci i ekonomisti skeptični. Smatraju da će zbog umjetne inteligencije puno ljudi ostati bez posla. Cvetković se s time ne slaže.

- Trebamo vidjeti širu sliku. Umjetna inteligencija može potaknuti tržište rada na pozitivan razvoj. Novi će poslovi nadoknaditi one koji su izgubljeni, a ljudi će i dalje raditi, ali učinkovitije i pametnije, uz pomoć umjetne inteligencije - tvrdi. No, nije ni tehnološki sektor bez svojih problema. Naime, zbog rapidnog razvoja, IT je ostao vrlo slabo popraćen zakonskom regulativom.

- Ljudi su tek sada počeli shvaćati koliko je ozbiljan taj problem, posebno kada se govori o cyber sigurnosti. Posljedica toga je i GDPR, uredba o zaštiti osobnih podataka - kaže Cvetković, koji smatra da je to korak u pravom smjeru i da se puno više ljudi treba posvetiti pisanju zakona i propisa koji bi uredili digitalni sektor.

Inače, znatno prije digitalne ekonomije, računalnih oblaka i umjetne inteligencije, Cvetković je bio samo mladić koji je tek završio Elektrotehnički fakultet u Beogradu sa željom, poput većine današnjih programera, da radi u jednoj od najvećih svjetskih softverskih tvrtki. Taj mu se san i ostvario. Gonjen vlastitim ambicijama, ali i ratnom situacijom 90-ih, kao mladić od 25 godina, prešao je “veliku baru” i našao se u Kanadi, u Vancouveru. Nakon sedam krugova razgovora i jedva natucajući engleski jezik, 1993. godine dobio je posao u Microsoftu. Kaže da je u to je vrijeme bio najmlađi softverski inženjer u tvrtki. Odmah je dobio zadatak na razvoju čuvenih Windowsa 95, operativnog sustava koji će se koju godinu poslije naći u više od 4 milijuna računala diljem svijeta i lansirati Microsoft među najveće informatičke korporacije na svijetu.

Na pitanje kako je raditi za informatičkog velikana poput Gatesa, Cvetković objašnjava da je Microsoft tako uspješan u tome zbog toga što Gates nikad nije inzistirao na rigidnoj hijerarhiji.

- Bill je s nama programerima bio na sastanku jednom mjesečno. Izuzetno je brzo razmišljao, a kada se trebao riješiti neki problem, nikada se nije postavljao kao direktor ili menadžer, nego uvijek kao programer, softverski inženjer - prisjeća se Cvetković i dodaje da je cijeli rad u Microsoftu zapravo obilježen guranjem tehnološkog proboja i inovacija. Nakon poznatih Windowsa, Cvetković je u Microsoftu radio različite poslove, od inženjerskih do prodajnih. U Beograd se vratio 2003. godine, na poziciju generalnog direktora Microsofta za Srbiju. Tu je sitnu ispostavu od nekoliko ljudi podigao u jaku instituciju od 60 zaposlenih, 2005. godine otvorio je i Microsoftov razvojni centar koji je u to vrijeme bio jedini u Europi, a danas ima i 250 zaposlenih inženjera.