Električni auto vs. dizelaš: Usporedili smo dva Renaulta i izračunali što je isplativije

Koliko prednosti imaju električna vozila u odnosu na vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem? Nemaju lokalnu emisiju CO2, imaju bolju energetsku učinkovitost i nečujni pogon, neovisna su o nafti...

No, pritom treba uspo­ređivati ukupnu potrošnju primarne energije i ukupnu emisiju CO2 pri transfor­maciji energije za korištenje u automobilima i ukupnoj investiciji u vozila te troškove pogonske energije.

Usporedimo dva Renaultova automobila, električni Zoe 88 KS i dizelski Clio 4 90 KS, podjednake snage i ostalih svojstava. Podatke crpimo iz Renaultova teksta o usporedbi električnog i dizelskog automobila. Izravna potrošnja električnog je 12,2 kWh/100 km, a dizelskog 3,8 litara/100 km, sve u mješovitom korištenju (gradska i vožnja na otvorenoj cesti).

Razlika na semaforu

Izravne emisije ugljikova dioksida iz električnog automobila nema, a izravna emisija dizelskog automobila je 82 grama/km. Dizelaš ima prosječnu izravnu potrošnju oko 145 MJ/100 km, što je energetska vrijednost 3,8 litara dizelskoga goriva. Električni ima prosječnu izravnu potrošnju 44 MJ/100 km, uz 3,6 MJ/kWh, što je samo oko 30 posto potrošnje dizelskog. Rezultat je očekivan jer je elektromotor učinkovitiji od dizelskog i, dodatno, kad automobil stane na semaforu, elektromotor ne troši energiju, a tijekom kočenja vraća energiju punjenjem baterije.

Da bi se odredila izvorno utrošena energija za pogon dizelaša, treba uzeti gubitke u naftnim rafinerijama od oko 1%, vlastitu potrošnju naftnih rafinerija od oko 9%, što je ukupno oko 10% primarne energije nafte. Dakle, dizelaš ima potrošnju primarne energije od 161 MJ/100 km.

Benoit Tessier / REUTERS

Reanult Clio 4

Uz učinkovitost punjenja akumulatorske baterije od oko 80%, gubici u hrvatskoj distribucijskoj i prijenosnoj mreži su oko 12%, a prosječna učinkovitost dobave i proizvodnje struje je oko 60% (podaci ovise o godišnjoj hidrologiji, udjelu obnovljivih izvora i uvozu električne energije). Za proizvodnju i dobavu 44 MJ primarna energija koju treba uložiti je 104 MJ/100 km. Dobiven je rezultat kako je ukupna potrošnja pri korištenju električnog automobila oko 65% ukupne potrošnje dizelskog.

Pri dobavi električne energije u hrvatskom sustavu ostvaruje se posljednjih pet godina prosječna emisija ugljikova dioksida od 167 grama po prosječno potrošenom kWh. Relativno je mala jer je velik udjel hidroelektrana i uvoza struje.

Prerada u rafinerijama

Kod nas je prosječno trećina električne energije iz hidroelektrana i ostalih obnovljivih izvora, trećina iz termoelektrana, a trećina iz uvoza. Ti udjeli variraju i najviše ovise o hidrologiji promatrane godine. Za 12,2 kWh/100 km izravne potrošnje električnog automobila, uz učinkovito punjenje baterije od oko 80%, iz utičnice treba uzeti 15,3 kWh. Prosječna ukupna emisija CO2 je 15,3 kWh puta 167 g/kWh, odnosno 25,6 g/km.

Na svaku tonu prerađene nafte u rafinerijama u EU emitira se 0,02 - 0,8 tona ugljikova dioksida ili prosječno 40%. Preradom 3,8 litara/100 km dizelskoga goriva uz prosječnu učinkovitost rafinerija ostvari se 14 g/km emisije CO2. Doda li se to izravnoj emisiji, ukupna emisija CO2 dizelaša je 96 g/km, što je puno više od ukupne emisije električnog automobila. Dakle, ukupna emisija CO2 električnog automobila iznosi samo oko 28,4% emisije dizelaša.

Pogonska energija

Rezultat upućuje na to da će u državama s manjim udjelom hidroelektrana i obnovljivih izvora u proizvodnji električne energije te uz minimalni uvoz biti manje razlike u razlici emisije u korist električnog automobila nego što pokazuju rezultati dobiveni za hrvatske prilike. Primjerice, u Njemačkoj je prosječna emisija po potrošenoj električnoj energiji 580 g/kWh.

Cijena HEP-ove električne energije za kućanstva u noćnoj jeftinijoj tarifi iznosi 0,56 kn/kWh, a cijena dizela oko 10 kuna po litri. Zbog efikasnosti punjenja električni Renault troši iz utičnice 15,3 kWh/100 km, odnosno 15,3 puta 0,56 ili 8,4 kn/100 km.

Dizelski Renault prosječno troši 3,8 litara/100 km, odnosno 38 kn/100 km na crpkama, prema trenutačnoj cijeni goriva, a za oba automobila riječ je o certificiranim uvjetima korištenja. Omjer troškova pogonske energije električnog u odnosu na dizelski Renault je 22 posto uz sadašnje cijene struje i dizela u Hrvatskoj. To se može mijenjati.

Mario Todorić / Hanza Media

Renault Zoe

U Hrvatskoj Renault Zoe 88 KS (uključujući bateriju) stoji oko 252.000 kuna, a Renault dCi 90 KS oko 129.000 kuna. Razlika cijena između električnog i dizelskog Renaulta iznosi 123.000 kuna, a razlika troškova pogonske energije dizelskog i električnog automobila iznosi okruglo 30 kn/100 km ili 0,3 kn/km. Ključno je pitanje koliko kilometara treba prijeći električnom verzijom da bi se namirila početna razlika ulaganja? Odgovor je jednostavan: treba razliku u cijeni automobila podijeliti s uštedom po kilometru vožnje, što je 410.000 kilometara. To je mnogostruko više od prosječnog ukupnog korištenja automobila.

Prosječni hrvatski automobil godišnje prijeđe 12.815 kilometara. Uz prosječnu godišnju kilometražu, trebalo bi ga koristiti oko 32 godine! Dakle, svakako će automobil prije postati neupotrebljiv negoli se štednjom na troškovima pogonske energije električnog automobila svlada razlika u cijeni! Također treba uzeti u obzir deklarirani 10-godišnji vijek trajanja baterije - koliko će stajati zamjena baterije nakon 10 godina korištenja električnog vozila? Sve postaje novčano još neprivlačnije ako baterija ne doživi deklarirani vijek trajanja, što je prema iskustvu njemačkih korisnika realno očekivati. Dakako, to je vrlo pojednostavljen račun, ali rezultat kao red veličine je respektabilan.

Najprije, pretpostavljeno je da u trenutku kupnje raspolažemo cijelim iznosom. Ako se kupuje na kredit, ukupno ulaganje povećalo bi se za kamate. Dalje, nismo diskontirali buduću uštedu na današnje vrijeme - što je udaljenije vrijeme primitka budućeg novca, to on danas vrijedi manje. Oboje djeluje na povećanje ukupno prijeđenih kilometara za svladavanje razlike u nabavnoj cijeni uštedama na troškovima pogonske energije.

Kritičari tog pristupa svakako će reći: pristup vrijedi samo ako razlika cijena električne energije i dizelskog goriva ostane na sadašnjoj razini. Tu nema drugog izlaza nego se prepustiti jalovom predviđanju - optimisti će gledati u jednom, a pesimisti u suprotnom smjeru! Hoće li se cijena električne energije u srednjoročnom razdoblju povećavati/snižavati sukladno očekivanom rastu udjela obnov­ljivih izvora energije?

Sniženje emisije

Hoće li cijena nafte padati zbog sniženja potražnje radi masov­nije supstitucije električnom energijom za cestovna motorna vozila, a cijena električne energije rasti? Konačno, nije li razlika u nabavnoj cijeni vozila upravo trošak koji treba platiti za očuvanje Zemljina okoliša, ma koliko taj trošak bio visok?

Uvažavajući aktualne hrvatske subvencije (iz 2018.) za električna vozila maksimalnog iznosa 80.000 kuna, razdoblje pokrića razlike nabavne cijene vozila nešto je kraće. Razlika nabavnih cijena tada je 43.000 kuna. U tom slučaju električni Renault treba prijeći 143.000 km ili - uz prosječnu godišnju kilometražu - 11 godina korištenja. Vrlo vjerojatno ranije će trebati zamijeniti skupocjenu bateriju.

Kao što je vidljivo, i uz subvenciju je električni Renault upitno konkurentan dizelskom. Ta subvencija u Hrvatskoj je vrlo diskutabilna jer uvozimo otprilike trećinu potrebne električne energije, a potičemo dodatnu potrošnju!

Sniženje emisije koju bi ostvario kupac s prosječno prijeđenim brojem kilometara električnog auta prema emisiji iz jednako­vrijednog dizelskog auta bilo bi oko 900 kilograma u ukupnoj godišnjoj emisiji iz cestovnog prometa Hrvatske od oko 5,8 milijuna tona.