E-SiCURE

Domaća znanstvenica napravila detektor za bombe koji je NATO platio odmah

Krajnji korisnik uređaja mogla bi biti naša Carinska uprava, no zasad je interes pokazalo slovensko Ministarstvo okoliša
Ivana Capan, voditeljica projekta ESiCURE, novi detektor za kontrolu opasnog tereta i nuklearnog materijala
 Ranko Suvar / CROPIX

Kad je u jesen 2016. godine dr. Ivana Capan najavila da će s međunarodnim timom suradnika razviti prototip sofisticiranog detektora za kontrolu nuklearnog materijala, zvučalo je to samo kao optimistična vizija.

No, tri godine kasnije Ivana Capan, voditeljica Laboratorija za poluvodiče na Institutu Ruđer Bošković (IRB), ispunila je obećanje te je nedavno na konferenciji za novinare predstavila detektor za kontrolu tereta u pomorskim lukama i otkrivanje posebnih nuklearnih materijala. Sofisticirani neutronski detektor na bazi silicij-karbida razvijen je u sklopu projekta E-SiCURE, jednog od najvećih projekata iz NATO-ova programa “Znanost za mir i sigurnost” u Hrvatskoj. Kao voditeljica oko 400.000 eura vrijednog projekta E-SiCURE, dr. Capan okupila je respektabilan međunarodni tim znanstvenika iz Australske organizacije za nuklearnu znanost i tehnologiju, s portugalskog Sveučilišta Aveiro, iz japanskog Nacionalnog instituta za kvantne i radiološke znanosti i tehnologije te Instituta Jožef Stefan iz Ljubljane.

Odličan materijal

- Budući da se bavim poluvodičima koji su osnova mikroelektronike i elektronike, zanima me konkretna primjena. Razmišljajući kako da nađemo neku malu nišu u kojoj ćemo imati dovoljno znanja, a to neće iziskivati neku supersofisticiranu opremu, odlučila sam istraživati materijal silicij-karbid. To je odličan materijal, a trenutno se u maksimalnim količinama proizvodi u Japanu. Kako imam kolege koji se time bave u Japanu, bili su mi idealni partneri. Tako smo počeli okupljati jedan konzorcij koji pokriva sve: od istraživanja materijala do gotovog uređaja. Budući da naš uređaj ima sigurnosnu kompenentu, NATO je bio logičan izbor kao izvor financiranja koji bi podržao takav konzorcij - prisjetila se Ivana Capan.

Naglasila je i da se sve brzo razvijalo: od prvog kontakta među članovima konzorcija do početka rada na projektu E-SiCURE (Modificiranje silicij karbida za pojačanu sigurnost na granicama i u lukama). Od 396.500 eura, koliko je “težak” projekt, čak 31 posto sredstava stiglo je u Hrvatsku.

- Sadašnji neutronski detektori uglavnom rade na bazi He-3, izotopa helija koji se ne može naći u prirodi. Izotop helija koji se donedavno koristio ostavština je hladnog rata, a predviđa se da će se u sljedećih desetak godina njegove zalihe u potpunosti potrošiti. Stoga znanstvenici nastoje pronaći kvalitetne nove materijale za razvoj detektora - rekla je dr. Capan i dodala da je ideja bila napraviti jeftin neutronski detektor koji će biti jednostavan za korištenje.

Tri godine

- Protekle tri godine posvetili smo tome da vidimo možemo li uopće napraviti takav detektor. I uspjeli smo: cijeli je sustav kompletiran, a jednostavan je - spojite ga na laptop i odmah vidite signal. Pritom je naš detektor površine od jedan do četiri kvadratna milimetra. Pomoću njega možemo, primjerice, detektirati neutrone iz tzv. prljavih nuklearnih bombi. Po tome je ovaj detektor specifičan i teže ga je napraviti. Sada radimo na njegovu daljnjem razvoju i već smo se prijavili za nastavak projekta, također u NATO-u. Rezultati natječaja bit će poznati početkom iduće godine - ispričala je dr. Capan. Krajnji korisnik sofisticiranog uređaja mogla bi biti naša Carinska uprava, no zasad je svoj interes pokazalo slovensko Ministarstvo okoliša, preciznije Uprava za jedrsko varnost.

Tko je Ivana Capan: “Oduvijek me zanimala praktična primjena znanosti”

Ivana Capan diplomirala je fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a zatim je doktorat radila na Sveučilištu Manchester. Doktorirala je u Zagrebu, ali je povjerenstvo za obranu doktorata bilo međunarodno.

- Oduvijek me zanimala praktična primjena znanosti, a u Hrvatskoj su slabe veze između znanosti i industrije. S jedne strane, u industriji postoje predrasude prema znanstvenicima, a s druge je mnogim znanstvenicima ispod časti surađivati s industrijom. No, posljednjih godina spoznajem da to počelo mijenjati. Mislim da se suradnja znanosti i gospodarstva kod nas tek sada počinje polako razvijati - naglasila je dr. Capan.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 04:42