Možda na boci piše voda i čini vam se kao dobar izbor, no količina šećera će vas šokirati

Pogled na jednu slučajnu prolaznicu i njezina sina prošlog tjedna bili su mi najbolji dokaz da Hrvatima, ako dobro upakiraš, doista možeš prodati sve.

Procjenjujem da dijete ima otprilike šest godina, a u rukama drži već napola ispijenu politarsku plastičnu bocu neke vode s okusom.

Znate ih: one koje izgledaju kao obična voda, a onda na sebi sadrže na desetke oznaka “smanjene energetske vrijednosti”, “prave voćne baze”, “pažljivo odabranih aroma”, crteže voća i ostalog.

Doista ne znam što može biti manje energetske vrijednosti i jeftinije od obične vode iz slavine, ali čini se kako moju logiku ne prati većina Hrvatske, s obzirom na to da podaci Državnog zavoda za statistiku tumače kako je prosječan konzument ipak bliži navikama one majke nad kojom sam se neki dan zgražavala.

Ukratko, Hrvati su u 2016. godini sve skupa polokali 2,610.821 hektolitar vode s dodanim šećerom ili aromatizirane vode, što čini rast od čak 23 posto u četiri godine tijekom kojih su proizvođači, i domaći i strani, police trgovina zatrpali ovim napicima.

Eh, lako je što Hrvati vole vodu, ali malo je veći problem što zapravo puno više vole šećer, namirnicu koja u pravilu predstavlja drugi najzastupljeniji sastojak u ovim pićima i koja, prema izračunima slovenske udruge Zveza potrošnikov Slovenije, putem samo jedne boce zadovoljava čak 70 posto dnevne preporučene količine šećera koje bi u organizam trebalo unijeti dijete do tri godine.

Pogledajmo to na konkretnim primjerima.

Na domaćem je tržištu prisutan priličan izbor aromatiziranih voda ili niskoenergetskih negaziranih i gaziranih osvježavajućih pića čiji sastojci otkrivaju kako je većina njih zapravo šećerna bomba za organizam.

U kratkom istraživanju, tijekom kojeg smo preletjeli ponudu najpoznatijih proizvođača, izračunali smo kako se količina šećera u takvim gaziranim i negaziranim vodama kreće od visokih 28 grama pa do samo jedan i pol gram na pola litre vode, s nekom srednjom vrijednosti od 15 grama šećera na politarsku bocu, što je, prema riječima stručnjaka, oko 30 posto preporučene dnevne količine šećera koju bi odrastao čovjek trebao unijeti u organizam.

Ispijajući samo jednu takvu bocu dnevno, dakle, čovjek zadovoljava čak trećinu svoje dnevne potrebe za šećerom, vjerujući pritom kako je u tijelo većinom ipak unio običnu vodu, a ne kalorijsku bombu.

Najveću količinu šećera pritom će čovjek unijeti pije li Jamnicu Sensation Europe s okusom bazge i limuna, i to čak 28 grama na pola litre vode, dok će Jamnica Sensation Asia biti nešto malo manje kalorična, 23,5 grama šećera na 500 mililitara.

Šećerom je, iako većina toga nije svjesna, bogata čak i Römerquelle voda s okusom limunske trave koja na pola litre podrazumijeva unošenje 21,5 grama šećera, a potom slijedi Jana Vitamin Immuno s okusom cijeđenog limuna koja na pola litre ima 16,5 grama šećera.

Zanimljivo, iako na njoj stoji kako je to piće “niske energetske vrijednosti” (sadrži 70 kalorija na 500 mililitara pića), manje energije čovjek će unijeti ispijajući Janu s okusom limete ili brusnice, a posebno Studenu limun light koja na pola litre u sebi ima 1,5 grama šećera, odnosno deset kalorija.

U redu, u redu, jasno mi je kako aromatizirana voda u sebi ipak sadrži daleko manje šećera nego voćni sokovi ili popularna gazirana pića, ali problem je ipak u percepciji kupca: dok kupujući Colu ili Juicy čak i prosječan Hrvat ipak razumije da u tijelo unosi cijelu silu nezdravog šećera, oko vode s okusima taj se konsenzus još nije stvorio, na čemu već neko vrijeme solidno pliva dio industrije koji se ubacio u ovaj biznis.

A teško im je pritom nešto posebno zamjeriti što se dobrom dijelu Hrvata jednostavno ne čita poleđina boce.

Imate kakav prijedlog ili pritužbu za Veliku škrticu? Pišite mi na e-mail adresu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.