Krediti

Moratorij sve traženiji, banke nude nove mjere

Praksa odobravanja moratorija, čini se, pomalo se uhodava, ali to ne znači da i dalje nema nezadovoljstva, nesporazuma, pa i gnjevnih klijenata
Ilustracija
 Marijo Basic / CROPIX

Građani i tvrtke koji se bave turizmom i imaju kredit u Erste banci umjesto šest mjeseci, moći će ugovoriti poček otplate kredita do 12 mjeseci. Poček mogu ugovoriti svi klijenti koji su tijekom prošle sezone, od lipnja do rujna, ostvarili više od 50 posto godišnjih prihoda. Kao i u slučaju drugih kredita koji dobivaju status moratorija, navodi Erste banka, klijenti ne plaćaju glavnicu, "a obračunavaju se isključivo redovne kamate". Ako to žele, mogu dogovoriti da im se glavnica koja dospijeva tijekom moratorija prebaci na sam kraj otplatnog razdoblja kredita ili da se rasporedi na preostale rate koje dospijevaju nakon isteka počeka. U slučaju redovne kamate, pak, ovisno o preferencijama, klijenti je mogu nastaviti podmirivati tijekom trajanja počeka, prema postojećem otplatnom planu ili koristeći opciju plaćanja u skladu s dinamikom priljeva u turističkim djelatnostima, "odnosno po isteku počeka, i to jednokratno ili koristeći neke druge raspoložive opcije u tom trenutku, ovisno o svakom individualnom slučaju". Krajnji rok povrata kredita može se produljiti za razdoblje trajanja počeka.

Za produljivanje roka moratorija klijentima turističkog sektora Erste banka se odlučila, objašnjava predsjednik Uprave Christoph Schoefboeck, jer su u proteklom razdoblju od njih zaprimili značajan broj zahtjeva za odgodom plaćanja kreditnih obveza, a svjesni su činjenice da postojeća situacija ima negativne implikacije na njihovo poslovanje te da je vrlo teško predvidjeti budući razvoj situacije.

Ukupan broj građana koji su zatražili moratorij na otplatu kredita, prema podacima Hrvatske udruge banaka, na kraju prošlog tjedna bio je 45.431. Od toga je odobreno 20.757. Podaci od sredine ožujka govorili su da je zahtjev za moratorij podnijelo 29.926 građana, a najveći broj ih se odnosi na nenamjenske kredite i tek manji dio na stambene kredite. Praksa odobravanja moratorija, čini se, pomalo se uhodava, ali to ne znači da i dalje nema nezadovoljstva, nesporazuma, pa i gnjevnih klijenata. Tako je, primjerice, klijentica Erste banke bila potpuno zatečena kada joj je banka odgodila odobriti moratorij, premda je poslala sve tražene dokumente, među kojima i onaj glavni, iz kojeg je vidljivo smanjenje plaće. No, u banci su zatražili dodatni dokaz, odnosno ispis plaće za svibanj. Premda nisu željeli komentirati konkretan slučaj, u Erste banci ne isključuju mogućnost pogreške.

- Imajući u vidu da je dosad više od 7000 klijenata fizičkih osoba podnijelo zahtjeve za odgodom plaćanja kredita te da novonastala situacija zahtijeva značajne napore i vrlo brzu prilagodbu zaposlenika banke, ne možemo isključiti da u pojedinačnim slučajevima dođe do nenamjerne pogreške. Međutim, činimo sve što je u našoj moći da takvih situacija bude što manje, a ako se pogreška i dogodi, nastojimo je ispraviti u najkraćem mogućem roku - poručuju iz te banke.

Dopisivanje sa službenicom Zagrebačke banke razljutilo je i jednu klijenticu koja sada živi u Njemačkoj i od tamo je, s mnogo teškoća, nastavila voditi brigu o dva kredita. Da bi ugovorila moratorij, banka je zatražila dodatnu dokumentaciju, među ostalim presliku osobne iskaznice supruga iz koje je vidljivo da žive na istoj adresi, kao i potvrdu iz koje je vidljivo da je suprugu smanjena plaća. "Šta će njima dokumentacija moga muža, pa nije on dignuo kredit nego ja", piše ogorčena klijentica Jutarnjem listu. Dodaje kako "u Njemačkoj toga nema, postoji takozvani Stundung, pošaljete formular, razlog korona, nema kamata, nema javnog bilježnika, ničega". U Zagrebačkoj banci pojašnjavaju da banka može tražiti dodatnu dokumentaciju za realizaciju moratorija, "ukoliko je, primjerice, moratorij zatražen temeljem smanjenja primanja supruga".

Možda je to teško povjerovati, ali ima i onih koje je banka ugodno iznenadila. Klijent Zagrebačke banke priča kako je samo poslao zahtjev, banka ga je obavijestila da ga je zaprimila, a ubrzo nakon toga vratila mu je već uplaćenu ratu stambenog kredita. Iz toga zaključuje da je moratorij odobren i da neće morati plaćati solemnizaciju aneksa ugovora, iako je Zagrebačka banka jedna od onih koje su ostale pri tome da je solemnizacija potrebna, odnosno da "razmatra zakonske mogućnosti". No, kako se čini, klijenti te banke ipak neće izbjeći solemnizaciju. Podsjećajući kako nisu svi krediti predmet solemnizacije, već samo oni kod kojih je osiguranje kredita zalog na imovini, primjerice stambeni, hipotekarni, u Zagrebačkoj banci kažu da je taj korak moguće napraviti i naknadno.

- Kod plasmana kod kojih je potrebna solemnizacija banka trenutno, s obzirom na okolnosti vezane uz Covid-19, klijentima izlazi u susret te omogućava aktivaciju moratorija uz prihvaćanje ponude, kojom klijent prihvaća obvezu da na poziv banke, po prestanku okolnosti Covida-19, dostavlja solemnizirani dodatak ugovoru - objašnjavaju u banci.

Banke za sada odobravaju moratorij na kredite u razdoblju od tri plus tri mjeseca, što znači da će se mnogi klijenti brzo suočiti s pitanjem što dalje. Kao što je pokazao slučaj onih koji se bave turizmom, moguće je da će banke morati produljivati moratorij i za druge klijente. S propisanim mjerama HNB im je omogućio godinu dana moratorija, ali jasno je rekao i to da postoje različiti klijenti. Kako je pojasnio guverner Boris Vujčić, "nekima uopće ne treba moratorij, nekima tri mjeseca, nekima šest, nekima 12". Ovisno o situaciji u kojoj se nalazi klijent, rekao je, "banke imaju mogućnost davati dužinu moratorija".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:23