Kako je nastala najpoznatija američka slastica koja godišnje generira 3,5 milijardi dolara

Američka krafna, ili slatko prženo pecivo, (ili pak kako bi amerikanci rekli donut), omiljena je slastica najmlađih, ali i onih nešto starijih. Dolazi u raznim bojama, svaka zemlja ima svoju verziju, a i neizostavni je dodatak policajaca u svakom holivudskom filmu. No, iako ga svi s guštom jedemo, rijetko tko zapravo zna pravu priču o ovoj vrijednoj 'inovaciji'.

Iako je svoju najveću slavu stekla u SAD-u ova slastica zapravo je došla iz Danske. Naime, 1840. godine danski mornar Hanson Gregory svojoj posadi pripremao je sirotinjsku slasticu zvanu olykoek, što u prijevodu znači prženo slatko pecivo. Kako bi ju učinio bogatijom u nju je stavljao orašaste plodove, te ju tako preimenovao u 'doughnuts', piše BBC.

Dugi niz godina ovo jelo nije se previše mijenjalo i tako je ostalo sve do 1920. godine kada je ruski imigrant Adolph Levitt slatkom pecivu dodao rupu i za njegovu izradu kreirao stroj nalik onom današnjem. Ovaj inovator, zapravo je zaslužan za današnji izgled donuta, a od prodaje svog stroja zaradio je 25 milijuna dolara.

Profimedia, Wavebreak

Ilustracija

Danas, gotovo 100 godina kasnije, u Americi se godišnje proda više od 10 milijardi donuta koji generiraju zaradu od 3,5 milijardi dolara.

S druge pak strane, Dunkin Donuts, jedna od najpoznatijih doughnut (engleski izraz) kompanija koja zapošljava 18,000 radnika, od prodaje svoje poznate slastice godišnje uprihodi više od 1,3 milijarde dolara.