Dvije trećine Hrvata ljetovat će na Jadranu, a polovinu troškova plaćat će karticama

Gotovo dvije trećine Hrvata, ili njih 62 posto, ljetovat će na hrvatskom dijelu Jadrana, pokazuje istraživanje koje su MasterCard i GfK proveli među korisnicima kartica u Hrvatskoj u dobi od 18 do 55 godina.

Gotovo polovina ispitanika, njih 46 posto, boravit će u privatnom smještaju, a samo nešto manji broj, odnosno 41 posto, u svojoj ili obiteljskoj nekretnini. No, osim onih koji će boraviti u apartmanima ili vikendicama, dio Hrvata ljetovat će i u hotelima i kampovima. Kada je riječ o hotelima, smještaj u njima bira 12 posto ispitanika, a u kampovima upola manje, šest posto.

Unatoč tome što velik broj Hrvata s kontinenta ima vlastitu nekretninu na Jadranu, ili prijatelje i rodbinu na obali, ljetovanje na Jadranu uvelike će, pokazalo je istraživanje, ovisiti o visini primanja. Tako, primjerice, ljetni odmor na Jadranu više planiraju oni s mjesečnim prihodima iznad 12.000 kuna, od onih s manjim plaćama. Nemali broj ispitanika, njih 22 posto, ni ne planira ljetovanje na hrvatskoj obali.

Prisutne su i zamjetne zemljopisne razlike u donošenju odluke hoće li netko ljetovati na Jadranu ili negdje drugdje. Tako, primjerice, ljetni odmor na Jadranu u većem broju planiraju ispitanici iz Zagreba i okolice, kao i iz sjevernog dijela zemlje. S druge strane, za ljetovanje u Hrvatskoj u nešto se manjoj mjeri odlučuju ispitanici iz Istre, Primorja i Gorskog kotara, kao i iz Dalmacije.

Glavna karika u lancu donošenja odluke o odabiru destinacije za najveći broj ispitanika su troškovi: na njihov značaj ukazuje čak 77 posto ispitanika. No, kod donošenja takvih odluka i dalje je velik značaj preporuka prijatelja i obitelji, što je važno za 51 posto ispitanika. Nemali značaj imaju i udaljenost destinacije, koja je važna za 38 posto ispitanika, a sve je veći značaj i online recenzija, na koje ukazuje 31 posto ispitanika. Važne karike su i sigurnost destinacije i lokalna ponuda.

Najvažnija karakteristika destinacije za više od tri petine ispitanika su troškovi smještaja. No, velik je značaj i omjera cijene i kvalitete, klimatskih uvjeta, troškova prijevoza i dobre prometne povezanosti, kao i ponude destinacije i mogućnosti šopinga, pokazuje istraživanje.

I kod donošenja odluka o ljetovanju sve je veći utjecaj interneta. Naime, čak 90 posto ispitanika u istraživanju je navelo internet kao glavni izvor informiranja o destinacijama. Drugi značajan izvor informacija su rodbina i prijatelji, koje navodi 41 posto ispitanika, dok je značaj informiranja kod turističkih agencija razmjerno mali, samo 12 posto ispitanika ih navodi kao izvor informacija. Ipak, i tu postoje zamjetne razlike po dobnim skupinama, pa tako mlađe generacije više koriste internet za informiranje o destinacijama, dok su starije nešto više orijentirane na dobivanje informacija od turističkih agencija, pokazuje istraživanje. Dodajmo ovome kako je internet postao i glavno oruđe za rezervaciju smještaja.

Čak tri petine ispitanika smještaj plaća gotovinom, 14 posto ih plaća debitnom karticom, a 13 posto internetskim bankarstvom. Na plaćanje u ratama, pokazalo je istraživanje, ipak se odlučuje manji broj ispitanika. Gotovina je dominantan način plaćanja i zabavnih i rekreativnih sadržaja. S druge strane, pak, debitne kartice najviše se koriste u supermarketima, na benzinskim postajama i u dućanima odjeće i obuće. U prosjeku, ispitanici gotovo polovinu troškova, ili 48 posto, plaćaju karticama, zaključuje se u rezultatima istraživanja.