Dnevni pregled svjetskih tržišta: neočekivani rast stope nezaposlenosti u SAD-u

Prošli petak objavljeni podaci o američkoj zaposlenosti ukazuju na rast iste od 213 tisuća u lipnju čime su nadmašena tržišna očekivanja rasta od oko 195 tisuća. Dodatno, podaci za prethodna dva mjeseca su revidirani naviše za 37 tisuća ukupno.

Ono što je ponajviše privuklo pozornost na tržištima je rast stope nezaposlenosti od 0,29pb na 4,048% nakon što je u prethodnom mjesecu ista pala na najnižu stopu u proteklih 48 godina – 3,75%. Spomenuta izvedba posljedica je 0.2pb rasta stope participacije radne snage u lipnju prije svega u segmentu manje obrazovanih skupina radnika što se može pripisati ulasku obeshrabrenih radnika na tržište nakon snažnog uzleta tržišta rada u nedavnom periodu.

Istovremeno, rast plaća se nastavio po stopi od 2,7% godišnje, tek 0,1pb ispod tržišnih očekivanja. Unatoč marginalnom porastu stope nezaposlenosti, izvedba i stanje američkog tržišta rada i dalje potvrđuju Fed-ova očekivanja pada stope nezaposlenosti u narednom periodu te nastavka normalizacije monetarne politike što prema sadašnjim očekivanjima implicira još dva podizanja bazičnog kamatnjaka po 25bb u toku ove godine.

Prema još službeno nepotvrđenim informacijama, Kina je sukladno najavama već u petak započela sa provođenjem carina na dio američkog uvoza u Kinu, a nakon što je SAD krenuo sa nametanjem carina na 34 milijarde dolara vrijednosti kineskog uvoza i zaprijetio dodatnim nametima koji bi praktički obuhvatili cjelokupni kineski uvoz u SAD.

Fokus investitora tako će i ovaj tjedan izgledno ostati na odnosima između SAD-a i Kine dok će od podataka tržišta popratiti objavu američke inflacije za lipanj koja je na rasporedu u četvrtak i gdje se očekuje rast iste od 2,9% godišnje dok bi bazična inflacija koja isključuje kretanja cijena volatilnijih stavki kao što su hrana i energija te je u kretanjima sličnija Fed-ovoj preferiranoj mjeri potrošačke inflacije, trebala zabilježiti rast od 2,3% godišnje.

U utorak je na rasporedu objava ZEW indikatora sentimenta za Njemačku za srpanj gdje tržišta očekuju nastavak pada sa -16,1 bod na -20,0 bodova uslijed nastavaka prijetnji SAD-a oko daljnjih snažnijih nameta na za Njemačku ključnu proizvodnju automobila. Indikator se već nalazi na najnižoj razini u gotovo šest godina.

Iako je OPEC najavio povećanje proizvodnje nafte u drugoj polovici ove godine, cijena Brent nafte i dalje se zadržava tek blago ispod najviših razina u protekle tri i pol godine uslijed zahtijeva SAD-a da se prestane sa uvozom nafte iz Irana u studenom. Iako sve zemlje izgledno neće udovoljiti ovom zahtijevu postoji rizik znatnog pada trenutno neiskorištenih kapaciteta u ostalim zemljama koje će odgovoriti na nezadovoljenu potražnju na tržištu , a što bi zauzvrat moglo prouzrokovati značajne cjenovne oscilacije.

Nekoliko europskih kompanija je već najavilo povlačenje iz suradnje sa Iranom a izgledno je kako će i ostali važni uvoznici kao Japan, Sjeverna Koreja i Indija također smanjiti uvoz u sljedećih nekoliko mjeseci te će samo Kina i Turska nastaviti sa jednakom stopom otkupa kao dosada. Unatoč tome što je Kina najveći uvoznik iranske nafte, njezin uvoz zajedno sa onim od Turske iznosi tek jednu trećinu ukupnog iranskog izvoza nafte.

Dolar je zabilježio snažno slabljenje nakon objave podataka o američkoj zaposlenosti u petak uslijed reakcije investitora na neočekivani rast stope nezaposlenosti. Tečaj EUR/USD tako se nalazi na najvišoj razini od prve polovice lipnja.

Smatramo kako je tržišna reakcija neopravdana budući da je rast stope nezaposlenosti posljedica rasta tržišne participacije dok rast zaposlenosti ostaje na visokim razinama od preko 200.000. U svijetlu navedenog naše osnovne pretpostavke nižih EUR/USD razina u narednom periodu ostaju nepromijenjene:

1) Nastavak širenja diferencijala kamatnih stopa između SAD -a i Euro zone uslijed nastavka normalizacije monetarne politike Fed-a uz istovremeno zadržavanje kamatnih stopa Euro zone na aktualno niskim razinama barem do posljednjeg kvartala 2019.

2) Izgledno snažnija repatrijacija dobiti te posljedično povećanje potražnje za dolarom uslijed poreznog rasterećanja u SAD-u.

3) Razočaravajućih objava sentiment i hard indikatora Euro zone te postojećih političkih neizvjesnosti.

Tečaj EUR/HRK u proteklom je tjednu porastao za 200-tinjak pipseva na 7,40 kuna za jedan euro. U narednim danima očekujemo obnavljanje aprecijacijskih pritisaka uslijed uobičajeno snažnog priljeva turističkih deviza u ljetnim mjesecima. Izuzev navedenog domaća valuta ostaje podržana solidnim izvozom, snažnijim povlačenjem sredstava iz EU fondova te solidnim apetitom investitora za domaćom imovinom.

Nešto pozitivnija izvedba krajem tjedna nije bila dovoljna da obriše incijalne gubitke pa je Crobex drugi tjedan uzastopno zabilježio negativnu izvedbu uz korekciju od 0,71% te prosječan redovni dnevni promet dionicama od 5,1 mil. HRK.

Najtrgovanije izdanje u toku tjedna bila je dionica Zagrebačka banka d.d. (ZABA) čija cijena je na ukupno protrgovanih 5,0 mil. HRK zabilježila rast od 2,64%, dok je u petak objavljeno kako je društvo sklopilo ugovor o prodaji nenaplativnih plasmana s društvom B2 Kapital.

Po obujmu trgovanja na tjednoj razini uslijedilo je društvo Valamar Riviera d.d. (RIVP) sa ukupno protrgovanih 3,7 mil. HRK i bez promjene cijene, te društvo Hrvatski Telekom d.d. (HT) čija je negativna izvedba nastavljena gubitkom od 1,66% na prometu od 3,6 mil. HRK.