Dnevni pregled svjetskih tržišta: Mješovita izvedba američkih dioničkih indeksa

Američki dionički indeksi jučerašnje su trgovanje zaključili mješovitom izvedbom uslijed neizvjesnosti pred današnje svjedočenje čelnika Fed-a Powella pred američkim Kongresom.

Istovremeno, europski dionički indeksi su zabilježili silazne pritiske nakon što je velika kemijska kompanija iz Njemačke, BASF, snizila svoje ovogodišnje projekcije zarade te upozorila kako će se dobit gotovo prepoloviti u drugom kvartalu godine uslijed usporavanja svjetskog ekonomskog rasta te pritisaka koji na industrijsku proizvodnju proizlaze iz trgovinskih sukoba.

U nedostatku objava važnijih ekonomskih indikatora, fokus investitora u potpunosti ostaje na nadolazećem govoru čelnika Powella koji bi trebao dati nešto jasniju sliku Fed-ove službene retorike na nadolazećem sastanku ovaj mjesec.

Iako su blago smanjena u proteklim danima, tržišna očekivanja smanjenja bazičnog kamatnjaka u SAD-u ostaju agresivna na razini od oko 50 baznih bodova u naredna dva sastanka centralne banke. Nakon navedenog tržišta anticipiraju smanjenje za još 50 baznih bodova do kraja sljedeće godine. Smatramo kako su tržišta u tom pogledu pretjerano optimistična oko magnitude nadolazeće monetarne relaksacije ali i kako se američka centralna banka nalazi u nezavidnoj poziciji s obzirom na pritisak koji dolazi od strane predsjednika Trumpa i dioničkog tržišta na koje bi propust centralne banke da reagira mjerama monetarne relaksacije, imao negativne reperkusije.

Smatramo pritom kako u obzir treba uzeti nekoliko čimbenika koji će biti presudni za donošenje odluka o monetarnoj politici:

1. Strahovi od usporavanja na tržištu rada su se zasada pokazali neutemeljenima. Nakon rasta zaposlenosti od 224 tisuće u lipnju, šestomjesečni prosjek rasta zaposlenosti je na oko 170 tisuća što je za 50 tisuća manje nego prošle godine ali i dalje za 70 tisuća mjesečno iznad razine potrebne da se osiguraju nova radna mjesta za radnike koji ulaze na tržište rada, odnosno da se stopa nezaposlenosti održi stabilnom.

2. Istovremeno, američka se ekonomija suočava s padom sentimenta u prerađivačkom sektoru, baš kao što je to slučaj i u Kini i euro zoni. Iako se za razliku od ove dvije ekonomije, američki indikator i dalje nalazi u području ekspanzije, isti se spustio na najnižu razinu od kraja 2016.

3. Temeljna PCE inflacija koja je Fed-ova preferirana mjera rasta potrošačkih cijena, ostaje na razini od 1,6% godišnje, odnosno prilično ispod srednjoročnog cilja centralne banke od 2%. Ipak, Powell je prilikom konferencije u svibnju istaknuo kako je usporavanje rasta cijena prolazne prirode te očekuje oporavak u narednom periodu u skladu sa solidnim nastavkom rasta plaća i zaposlenosti.

4. Većina članova Fed-a koja se zalaže za ekspanzivniju monetarnu politiku je u proteklim tjednima naglašavala povećanu razinu nesigurnosti kao ključan razlog za smanjenje bazičnog kamatnjaka usprkos generalno optimističnim očekivanjima izvedbe američke ekonomije. Iako nesigurnosti vezane uz robnu razmjenu nisu nestale, odluka američkog i kineskog predsjednika da obnove pregovore je smanjila neizvjesnosti barem u kratkom roku.

Kao što je vidljivo iz navedenog, neizvjesnosti po buduću monetarnu politiku Fed-a su značajne te su različiti ishodi mogući ovisno o ponderu koji centralna banka dodjeljuje pojedinom faktoru u odlučivanju. S obzirom da je sam Powell upozorio kako je prevencija bolja od liječenja, očekujemo kako će Fed na sljedećem sastanku sniziti bazični kamatnjak za 25 baznih bodova. Centralna banka se ne želi nositi s posljedicama razočaravanja dioničkog tržišta te potencijalno prekasne reakcije ukoliko usporavanje svjetskog rasta ili trgovinske tenzije uzmu zamaha. Promatrano iz te perspektive, postoji vjerojatnost kako bi centralna banka u kratkom roku mogla sniziti bazični kamatnjak i dodatno, sveukupno za 50 baznih bodova u toku ove godine što ide u prilog našoj tezi kako bi dolar mogao oslabiti u kratkom roku.

Pritom vrijedi naglasiti kako čak niti u tom slučaju znatnog širenja diferencijala kamatnih stopa između euro zone i SAD-a (osnovna pretpostavka je smanjenje depozitne kamatne stope za 10 baznih bodova u euro zoni), ne smatramo kako je rast tečaja EUR/USD preko 1,16 dolara za jedan euro vjerojatan budući da će dolar profitirati od sveukupno snažnije izvedbe američke ekonomije te očekivano bržeg oporavka nakon uvođenja mjera ekspanzivnije monetarne politike te i dalje značajnog manevarskog prostora koji preostaje centralnoj banci u slučaju recesije.

Istovremeno, smatramo kako su očekivanja daljnjeg smanjenja bazičnog kamatnjaka za oko 50 baznih bodova neutemeljena te da se neće realizirati osim u slučaju značajnog narušavanja svjetskog te američkog ekonomskog rasta.

Ukoliko se snažna izvedba tržišta rada nastavi, te inflacija počne jačati uz istovremenu anticipiranu stabilizaciju rasta, Fed bi se usmjerio na umjerenu normalizaciju monetarne politike kao što su to činili u prošli (1995.-1996. te 1998.) ili bi se barem suzdržao od daljnje prilagodbe kamatnjaka na niže što ide u prilog našim očekivanjima snažne izvedbe američke valute na nešto dužem vremenskom horizontu.

Vrijednost britanske funte u odnosu na američki dolar je jučer pala na najnižu razinu od travnja 2017. godine uslijed rastućih očekivanja da će zemlja napustiti EU bez dogovora te zabrinutosti oko ekonomske izvedbe.

Podsjećamo kako je rejting agencija Moody's prošli je tjedan upozorila kako bi izlazak iz EU bez dogovora mogao potaknuti recesiju u Ujedinjenom Kraljevstvu dok je niz ispod očekivanih objava ekonomskih indikatora potaknuo zabrinutosti da bi BDP, čija je objava danas na rasporedu, mogao zabilježiti kontrakciju u drugom kvartalu godine. Oba kandidata za mjesto premijera su zauzela oštru retoriku prema EU te u svojim govorima sugerirali kako su spremni napustiti EU bez dogovora ukoliko mogućnost boljeg ishoda za zemlju nije moguća.