URBANI RAZVOJ

‘Split je gospodarsko, sportsko, kulturno i sveučilišno središte Mediterana‘

Složili smo se da bi grad Split želio biti najpoželjnije mjesto za život i rad na jadranskoj obali, kaže dr. Vinko Muštra

Dr. Vinko Muštra, dekan splitskog Ekonomskog fakulteta

 Sasa Buric/Cropix

“Split je najprivlačniji grad za život i rad u Republici Hrvatskoj, koji svoje potencijale realizira u uvjetima održivog razvoja i društvene pravednosti, predstavljajući gospodarsko, sportsko, kulturno i sveučilišno središte Mediterana integrirano u suvremene europske trendove“.

To je vizija usvojena u okviru izrade Strategije razvoja grada Splita do 2030. godine. Formalni početak izrade te strategije je 28. siječnja 2019. godine, kada su Grad Split i Sveučilište u Splitu sa svim svojim sastavnicama svečano sklopili Ugovor o izradi tog razvojnog programa.

O dosadašnjem radu na izradi tog strateškog dokumenta grada Splita informirao nas je koordinator izrade Strategije u ime Sveučilišta u Splitu izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra, od ove akademske godine i dekan Ekonomskog fakulteta u Splitu.

Kazuje nam na početku kako Sveučilište u Splitu sa svim svojim sastavnicama, kao izrađivači te strategije djeluju pro bono, jer prepoznaju važnost rada i djelovanja u zajednici i smatraju kako im je to ne samo mogućnost već i obveza. Lokalni koordinator izrade i praćenja provedbe strateškog dokumenta je Razvojna agencija Split - RaST d.o.o.

- Bilo je u početku puno izazova, koji nas prate i danas. Hrvatska u tom trenutku nije još jasno definirala okvir za izradu strateških dokumenata, pa je izrada ove strategije bila svojevrsni metodološki ledolomac. Volimo reći da se nakon puno godina sustavno i strateški pokušava planirati razvoj grada Splita. Kad smo pristupili vidjeli smo koliko nam zapuštenost u strateškom planiranju odnemaže i koliko će zapravo biti jedan uteg dovršetku ove strategije– kaže prof. Muštra.

Dodaje kako je prvi korak uvijek analiza stanja, a ako niste prije strateški planirali jako teško je poznavati situaciju. Tako su, ističe, dosta vremena i sa strane Sveučilišta i sa strane Grada preko splitske razvojne agencije utrošili u analizu stanja, da detektiraju gdje smo sada.

image

Split

Bozidar Vukicevic/Cropix

- Inzistirali smo ne samo na apsolutnim brojkama već smo htjeli podatke staviti u kontekst kako bismo vidjeli gdje smo u odnosu na ostatak Splitsko-dalmatinske županije, ali ih usporediti i s gradovima Rijekom, Zadrom i Dubrovnikom. Utvrdili smo primjerice kako Split u gospodarskom pogledu zaostaje ne toliko za prosjekom Hrvatske, ali u mnogim aspektima zaostaje za sva ta tri grada, uvijek govorimo o podacima per capita, po glavi stanovnika. To nije samo nominalni pokazatelj trenutne vrijednosti. Zabrinjavajući su i trendovi zadnjih desetak godina kad vidite da te druge sredine imaju puno više stope rasta a vi ste taj rast sveli na puno niže razine. To nas je zabrinulo, ali i pomoglo da neke stvari svedemo pod zajednički nazivnik. To je pratilo i neke druge aspekte po pitanju društvene i urbane infrastrukture, kao i institucionalnih kapaciteta samog grada da može na adekvatan način pratiti izazove urbanog razvoja jadranske metropole– kaže prof.Muštra.

Taj proces je, kaže, bio dug i izazovan dok su prikupili sve podatke, a taman kad su podvukli crtu gdje je grad Split sada, dogodio se COVID-19 koji je opet ostavio posljedice, pa je analizu stanja trebalo reviditirati.

- COVID je otkrio naše boljke, a to je prevelika ovisnost grada Splita o turizmu i tu dimenziju smo uzeli u obzir, U drugoj polovici 2020. krenuli smo u kreativniju fazu tražeći odgovor na pitanje gdje želimo biti. Svi smo se složili, i predstavnici svih izrađivača i Grada, i Partnerskog vijeća, savjetodavnog tijela koje uključuje aktere iz raznih segmenata privatnog i javnog sektora i nevladinih organizacija, da grad Split mora biti ambiciozan u viziji, složili smo se da bi grad Split želio biti najpoželjnije mjesto za život i rad na jadranskoj obali uvažavajući europsku dimenziju ali i mediteranski predznak. Istaknuli smo da želimo biti ne samo gospodarsko i kulturno, već sveučilišno i sportsko središte– kazuje dr. Muštra.

Pojašnjava i kako je prvi korak provjere koliko je to ostvarivo bilo definiranje strateških ciljeva. Izazov je, kaže, i da morate pratiti strateške dokumente višeg reda.

- Osnovica je nacionalna razvojna strategija koja je u prošloj godini napokon ugledala svjetlo dana, To je krovni strateški dokument koji treba dodatno operinacionalizirati po pitanju sektorskih strategija na nacionalnoj, ali i županijskoj razini. Strategija grada Splita u nekim stvarima je prethodila tim strategijama koje bi trebale biti njoj nadređene - pojašnjava.

Ističe kako se strateški ciljevi u četiri područja pokušavaju harmonizirati.

-Svjesni smo i da nacionalna strategija nedovoljno definira prostornu dimenziju, kako bi se bolje povezali strategija i GUP. To nije samo za Split vezano. Sada u izradi strategije slijedi definiranje Akcijskog plana, što će stanovništvo najviše prepoznati. Bitno je da u Akcijskom planu budu zrele ideje a ne želje. Nužno je jasno vidjeti tko će biti nositelj projekata i aktivnosti, definirati jasno izbore financiranja i rokove. U Akcijskom planu radi se ono što ćete raditi u iduće tri godine – naglašava prof. Muštra dodajući kako bi taj plan trebao biti gotov u idućim mjesecima nakon čega ide na ocjenu Grada i Partnerskog vijeća, a potom u javno savjetovanje.

image

Dr. Vinko Muštra: COVID je otkrio naše boljke, a to je prevelika ovisnost grada Splita o turizmu

Sasa Buric/Cropix

Dr. Muštra ističe i ulogu velikog broja aktivnih građana. Kad su radili prvi prijedlog strateškog okvira pristiglo je 500 primjedbi građana na poziv Razvojne agencije. Kad su radili analizu stanja također su ponudili građanima da vide sažetak i pitali ih što prepoznaju kao najveći problem.

- Standardno je bilo pitanje stanovanja i prometne infrastrukture, to su građani istaknuli. a što se tiče zadovoljstva kvalitete života ocjena je bila dobar do vrlo dobar. Također su prepoznali kako Split ima veći potencijal nego što ga koristi. Javilo se preko tisuću građana u toj anketi. Nama istraživačima to je drago, voljeli bi da i češće imamo te ankete i pratimo što ljudima treba, što im smeta – ističe Vinko Muštra.

Kaže i kako im nije samo važno da se strategija svečano usvoji, već je najveći izazov njezina provedba.

- U kojoj mjeri svi ključni akteri, tu ne mislimo samo na gradonačelnika i članove Gradskog vijeća već sve koji mogu doprinijeti realizaciji, koliko su svi oni ozbiljno, iskreno prepoznali važnost ovog strateškog dokumenta, doznat ćemo kad se počme primjenjivati. Obveza postoji da se jednom godišnje radi izvještaj za Gradsko vijeće, ali važno je da svi budu iskrenu i daju svoj maksimum kako bismo u konačnici napravili nužan iskorak po pitanju sustavnijeg pristupa bilo kakvog planiranja. Ovakav način promatranja grada Splita je dosegnuo neke svoje limite, brojke po pitanju demografije to pokazuju jer naposljetku grad su ljudi. I ako imate u zadnjih deset godina 15-tak tisuća ljudi manje to je dokaz smjera u kojem idete – ističe prof. Muštra.

Naglašava i važnost drugog strateškog dokumenta koji je u izradi, a riječ je o strategiji Urbane aglomeracije Split.

- Split mora prepoznati svoje zaleđe. Važan je strateški pristup razvoju, što se posebno potiče u Europskoj uniji, gradovi su nositelji razvoja kroz ITU mehanizam - napominje.

Reći će i kako ljudi misle da turizam sve rješava, a to nije točno.

- Nisam protiv turizma, ali smatram da nije zdravo za turizam da na svojim nejakim leđima nosi cijeli razvoj. Turizam je kao desert, super je kad vam dođe na kraju jela i zaokruži doživljaj, ali ako samo jedete slatko imat ćete zdravstvenih tegoba i kad se dogodi eksterni šok vi kao osoba narušena zdravlja teško možete reagirati. To nije protiv slatkoga već ovisnosti o slatkome – ističe izv. prof. dr. sc. Vinko Muštra, koordinator izrade Strategije razvoja grada Splita do 2030. ispred Sveučilišta u Splitu.

Spomenimo i kako je lani u lipnju Europski parlament odobrio tri fonda EU-a s ukupnim iznosom od 243 milijarde eura za jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije.

Nova kohezijska politika treba pojednostavniti postupke, učiniti ulaganja djelotvornijima i uskladiti ih s tranzicijom regija prema klimatski neutralnoj Europi u okviru Zelenog plana i oporavka od koronakrize.

U budućnosti kohezijska politika, kako je navedeno na stranicama Parlamenta treba preusmjeriti najmanje 30 posto regionalnih sredstava u djelovanje u području klime; biti u skladu s ciljevima povezanih s okolišem, klimom, biološkom raznolikošću i kružnim gospodarstvom; ulagati u održivi rast i stvarati radna mjesta; ponuditi prilagođenu potporu najudaljenijim regijama, otocima i područjima s depopulacijom; staviti naglasak na istraživanje i inovacije i dodijeliti najmanje 8 posto sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj održivom urbanom razvoju.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
18. prosinac 2024 00:57