Facebook i Twitter zabranili ruskim državnim medijima prikazivanje oglasa

Nakon što je Rusija ograničila pristup Facebooku zbog navodne cenzure, Meta je odlučila uzvratiti udarac.

Moskva je, naime, prvo zatražila od Facebooka da zaustavi provjeru istinitosti tvrdnji za četiri novinska portala. Potpredsjednik Mete Nick Clegg rekao je da su odbili poslušati taj zahtjev, nakon čega je ruski regulator za komunikacije Roskomnadzor odlučio djelomično ograničiti ruskim korisnicima pristup Facebooku.

No, Meta se time nije dala smesti ili uplašiti pa su odlučili uvesti 'sankcije' ruskim državnim medijima. Konkretno, zabranili su ruskim državnim medijima prikazivanje oglasa i monetizaciju na platformi bilo gdje u svijetu.

"Odluka da se ruskim državnim medijima zabrani da zarađuju na Facebooku nastala je kao odgovor na invaziju na Ukrajinu. Također nastavljamo označavati ruske državne medije", poručio je na Twitteru voditelj Facebookove sigurnosne politike Nathaniel Gleicher.

Rusija već godinama pokušava uspostaviti čvršću kontrolu nad internetom i velikim internetskim platformama. Kritičari upozoravaju da ograničavanje pristupa internetu krši slobodu pojedinca i tvrtki te da se ustvari radi o gušenju protivnika Kremlja.

Sve više građana koristi društvene mreže, pogotovo one u vlasništvu Mete (Instagram, Facebook i WhatsApp) kako bi širili antiratne poruke, osudili Putinovu invaziju na Ukrajinu i organizirali akcije, poput antiratnih prosvjeda.

Društvene mreže koriste se podjednako od strane onih koji se protive ratu, kao i onih koji koriste online prostor za širenje dezinformacija, lažnih vijesti, propagandi i hakiranja.

Googleova matična tvrtka Alphabet otkrila je da je tijekom posljednjih nekoliko dana uklonila stotine YouTube kanala i tisuće videozapisa zbog kršenja pravila. Twitter je također privremeno zabranio oglase, a njegovi korisnici u Rusiji i Ukrajini više neće moći primati niti preporučene tweetove s računa koje ne prate, u pokušaju suzbijanja širenja lažnog sadržaja.

Podsjetimo, EU je posljednjih godina pojačao mjere za borbu protiv dezinformacija. Pokrenuo je Europski opservatorij za digitalne medije kao zajedničko mjesto za provjeravatelje činjenica, akademsku zajednicu i druge relevantne dionike te uložilo devet milijuna eura za osnivanje regionalnih medijskih istraživačkih centara.

Europski parlament osnovao je posebni odbor za vanjsko uplitanje u sve demokratske procese u EU-u, uključujući dezinformacije te je nedavno usvojio zakon o digitalnim uslugama, jedan od najvažnijih zakonodavstava koji se bavi regulacijom online štetnog sadržaja.