Europska unija uskoro pokreće novu kohezijsku politiku

EU bi za nekoliko tjedana trebala pokrenuti novu kohezijsku politiku, iako je apsorpcija sredstava na razini Unije iz prošlog programskog razdoblja tek na oko 60 posto.

Odbor Europskog parlamenta za regionalni razvoj stoga je razmijenio mišljenja i zabrinutosti s direktorom glavne uprave za regionalnu i urbanu politiku Europske komisije Marcom Lemaîtreom.

Predsjednik odbora REGI Europskog parlamenta Younous Omarjee (Ljevica) upozorio je kako je do sada usvajanje sporazuma o partnerstvu išlo jako sporo te da je za što bezbolniji izlazak iz krize važno da novo programsko što ranije krene.

"Samo su tri sporazuma donesena i samo je jedan dobio zeleno svjetlo. To je mnogo sporije nego prije sedam godina", istaknuo je Omarjee, "Plan oporavka nije dovoljan da bi omogućio oporavak. Upozoravamo da ciljevi plana oporavka ne smiju dovesti do toga da se zaborave kratkoročni i dugoročni ciljevi razvoja koji su definirani europskim politikama. Plan oporavka u državama članicama je isuviše centraliziran i nije dovoljno raspoređen na regije. Ako ne želimo da sanitarna i ekonomska kriza poveća razlike između regija, nužno je da programsko razdoblje što prije krene".

Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol (EPP) podsjetio je da, kada je riječ o Hrvatskoj, ukupni iznos alokacije za kohezijsku politiku u financijskom razdoblju 2021.-2027. iznosi preko devet milijardi eura u tekućim cijenama, što predstavlja iznos bez presedana.

"Hrvatska nikada na raspolaganju nije imala takvu količinu sredstava kad je u pitanju kohezijska politika te shodno tome očekujem rekordna ulaganja u područjima obrazovanja i zdravstva u narednih 10 godina u Hrvatskoj", izjavio je Sokol.

Kohezijska politika je strategija EU-a za promicanje i podupiranje ukupnog skladnog razvoja njezinih država članica i regija, i ima cilj učvrstiti gospodarsku i socijalnu koheziju smanjenjem nejednakosti u razini razvoja između regija.

Kohezijska politika posebno je važna u poticanju razvoja obrazovanja, istaknuo je Sokol.

"Ulaganja kohezijskih sredstva u područje znanosti i obrazovanja su nužna, naročito u vidu ulaganja u infrastrukturu, modernizaciju opreme i digitalne vještine s ciljem podizanja kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj. Ulaganja u obrazovanje ne treba gledati kao trošak, već kao na prijeko potrebne investicije i jamstvo da ćemo zadržati mlade ljude u našoj zemlji. Tako ćemo Hrvatsku učiniti poželjnim mjestom za obrazovanje i život općenito, posebice za mlade ljude te ćemo zaustaviti njihovo iseljavanje", kazao je hrvatski zastupnik u Parlamentu.

Pečat izvrsnosti oznaka je kvalitete koja se dodjeljuje prijedlozima za financiranje projekata podnesenima u okviru programa EU-a za istraživanje i inovacije Obzor Europa. Daje se projektima koji su zadovoljili sve stroge kriterije za odabir projekata i dodjelu sredstava prilikom ocjene u okviru navedenog programa, no nisu mogli dobiti sredstva unutar dostupnog proračuna.

"U razdoblju ograničenih resursa treba se postići najveći mogući utjecaj naših ulaganja u istraživanje i inovacije na konkurentnost i rast, a jedan od načina da se to postigne stvaranje je sinergija između programa Obzor Europa i drugih izvora financiranja poput kohezijskih fondova", kazao je Sokol, "Potrebne su nam dodatne sinergije i komplementarnosti između programa kohezijske politike u cilju smanjenja regionalnih razlika, posebno u programu Obzor Europa, kojim bi se trebalo stvoriti novo znanje, i programu EU za zdravlje, kojim bi se to novo znanje iskoristilo na najbolji mogući način u korist građana i zdravstvenih sustava".

Direktor DG REGI Marc Lemaître osvrnuo se na opservaciju zastupnika Sokola rekavši kako će države članice najvjerojatnije prioritet dati jednom tipu komplementarnosti, a to je stopa apsorpcije.

"One države koje dobivaju najveću potporu iz proračuna EU, a to su Hrvatska i Bugarska koje oko 30 posto BDP-a dobivaju od mehanizma za oporavak i otpornost i kohezijskih fondova u razdoblju šest do sedam godina, te zemlje će pokušati dati prioritet projektima koji bi se mogli financirati iz RRF-a ili kohezijskih fondova. Mi ćemo tražiti minimum od 37 posto sredstava RRF-a za klimatsko djelovanje, a u kohezijskom fondu 30 posto. RRF će sigurno biti prioritetan u odnosu na kohezijsku politiku u razdoblju od 2021. do 2027. i neće biti veliki pritisak za vraćanje sredstava, barem ne do 2025. godine. Mislim da imamo snažna jamstva da će postojati dotok novca za one stavke koje su nam najprioritetnije, a to su zeleni plan i digitalna tranzicija", poručio je Lemaître, dodavši kako će uprava za regionalnu i urbanu politiku posebno pratiti teritorijalnu raspodjelu sredstava u okviru mehanizma za oporavak i otpornost.