Projekt Šibensko-kninske županije: Centar za razvoj marikulture

Centar za razvoj marikulture predložila je Razvojna agencija Šibensko-kninske županije u kategoriji doprinosa lokalnoj i regionalnoj zajednici, a provodio se od prosinca 2020. do srpnja 2023. godine.

Nositelj projekta bio je Razvojno-inovacijski centar AluTech, koji je u stopostotnom vlasništvu Šibensko-kninske županije. Ukupna vrijednost projekta bila je 605.520 eura, što su u potpunosti bespovratna sredstva.

Cilj je bio uspostavom Centra za razvoj marikulture na okolišno održiv način unaprijediti i poboljšati kvalitetu i količinu marikulturnih proizvoda, osnažiti znanje i profesionalnost uzgajivača školjki i riba, razviti inovacijski potencijal i potaknuti daljnju preradu te poboljšati plasman marikulturnih proizvoda, posebice šibenske dagnje u Hrvatskoj i inozemstvu. Centar školjkarima omogućuva korištenje pogona za čišćenje i pakiranje školjki te pruža usluge edukacije i savjetovanja svim postojećim i budućim dionicima iz sektora marikulture. Također se bavi i pripremom i provedbom razvojnih i istraživačkih projekata čiji je cilj pronalaženje novih i inovativnih pristupa proizvodnji školjaka te smanjenje utjecaja proizvodnje na okoliš i druge sektore.

Centar za razvoj marikulture

Centrom upravlja Razvojno-inovacijski centar AluTech kao županijska institucija specijalizirana za pružanje podrške poduzetnicima, posebno onima koji se bave proizvodnim djelatnostima, pa tako i onima koji se bave uzgojem školjaka.

Centar za razvoj marikulture

U prvoj fazi projekta sagrađen je objekt otpremno-purifikacijskog centra, opremljen specijaliziranom opremom za čišćenje, sortiranje, pakiranje te pročišćavanje (purifikaciju) školjaka.

Centar za razvoj marikulture

Trend rasta sektora marikulture na globalnoj je razini brzorastući (prosječni stanovnik EU pojede godišnje i do 35 kg tih proizvoda), a Šibensko-kninska županija ima goleme neiskorištene resurse u marikulturi (potencijal uzgajališta 5000 tona godišnje), koje treba razumno iskoristiti. Radom Centra potaknuto je i razmatranje uzgoja nekih vrsta koje se trenutno ne uzgajaju u Hrvatskoj, a imaju velik komercijalni potencijal kao što su jakobove kapice, rombovi, listovi te pastrve i alge.