Samo su četiri županije razvijenije od nacionalnog prosjeka, najteže je u Slavoniji

Grad Zagreb, te Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija jedine su hrvatske županije koje su razvijenije od nacionalnog prosjeka, pokazuju podaci državne statistike o regionalnom bruto domaćem proizvodu (BDP) u Hrvatskoj za 2016. godinu, koji su, međutim, objavljeni tek u srijedu.

Prema tim podacima, BDP po stanovniku u Gradu Zagrebu 2016. godine je iznosio 147.166 kuna, ili 19.546 eura, što je gotovo 75 posto iznad nacionalnog prosjeka, koji je iznosio 84.207 kuna, ili 11.184 eura. Štoviše, hrvatska metropola po tome je bila i jedina hrvatska županija s BDP-om per capita iznad prosjeka EU: 2016. godine ga je, iskazanog u paritetu kupovne moći, nadmašila 6,6 posto.

Druge županije, uključujući i one koje imaju veći BDP po stanovniku od prosjeka Hrvatske, nisu bile te sreće. Naime, BDP po stanovniku u Istarskoj je županiji 2016. iznosio 77 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u EU, u Primorsko-goranskoj županiji dosezao je 73,1 posto, a u Dubrovačko-neretvanskoj županiji 61,5 posto, što je za nijansu više od hrvatskog prosjeka, koji je 2016. bio na 61 posto prosječnog BDP-a po stanovniku u Uniji.

Ipak, Istarska i Primorsko-goranska županija znatno su razvijenije od hrvatskog prosjeka. Podaci DZS-a za 2016. godinu pokazuju da je BDP po stanovniku u Istarskoj županiji iznosio 106.313 kuna, ili 14.120 eura, a u Primorsko-goranskoj županiji 100.815 kuna, ili 13.390 eura. S BDP-om po stanovniku iznad nacionalnog prosjeka od 84.871 kune, ili 11.272 eura, iznad nacionalnog prosjeka, makar i samo blago, bila je i Dubrovačko-neretvanska županija.

S druge strane, dno hrvatske ljestvice razvijenosti 2016. je držala, kako pokazuju podaci DZS-a, Virovitičko-podravska županija, s BDP po stanovniku od samo 46.610 kuna, ili 6.190 eura. To je samo nešto više od 55 posto hrvatskog i malo preko trećine prosjeka razvijenosti EU. Znatno bolje nisu plasirane ni Požeško-slavonska, Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska županija.

- Podaci DZS-a nisu ohrabrujući. Naprotiv, ukazuju na jako velike razlike u stupnju razvoja među hrvatskim županijama. Konvergencija se ovdje događa znatno sporije nego što smo očekivali - upozorava Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.

Boris Kovačev/CROPIX

Željko Lovrinčević

Lovrinčević napominje i kako i dalje postoje velike razlike u stupnju razvoju dviju hrvatskih statističkih regija, skrojenih za potrebe statistike EU. Tako je Kontinentalna Hrvatska, koja obuhvaća Grad Zagreb i 13 kontinentalnih županija, u 2016. imala BDP po stanovniku od 85.851 kune, ili 11.402 eura, što je oko dva posto iznad nacionalnog prosjeka, te oko 62,2 posto prosjeka na razini EU. Međutim, ovdje valja voditi računa o tome da je takav stupanj razvoja Kontinentalne Hrvatske ponajprije rezultat pripadnosti toj regiji Grada Zagreba, dok je ostatak regije znatno slabije razvijen. S druge strane, BDP po stanovniku u Jadranskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća sedam obalnih županija, 2016. je iznosio 80.920 kuna, ili 10.747 eura, što je 3,9 posto ispod nacionalnog prosjeka, odnosno 58,6 posto prosjeka EU. Ti podaci pokazuju da Jadranska Hrvatska još uvijek kaska za Kontinentalnom Hrvatskom.

Naš sugovornik smatra kako se problem velikih regionalnih razlika u Hrvatskoj ne može riješiti mjerama regionalne politike EU. Razlog je jednostavan: regionalna politika EU uspjela je u određenoj mjeri smanjiti razlike među državama članicama, ali ne i unutar regija samih država. Stoga će probleme neujednačenog regionalnog razvoja u Hrvatskoj trebati rješavati kroz mjere nacionalne politike - od porezne, preko demografske, pa do niza drugih mjera, koje će ići k oživljavanju sve pustijih i siromašnijih područja.

Lovrinčević pritom upozorava da se Hrvatska sada suočava s dva paralelna procesa, koji su velik uteg daljnjem razvoju, ali i regionalnoj politici. Jedan je masovno iseljavanje, a drugi novi val urbanizacije, koji i preostalo stanovništvo u siromašnijim dijelovima i ruralnim dijelovima zemlje, posebno ono mlađe, odvodi u veće gradove. Najviše ih seli u Zagreb, no privlačni su im i drugi veći i značajniji gradovi. To sve pred Hrvatsku postavlja brojne izazove. S njima se, doduše, suočava i većina drugih novih članica EU, ali ipak u nešto manjoj mjeri.

- Nekoliko urbanih točaka, prije svega glavni grad, ali i pojedini drugi, "usisavaju" nacionalnu ekonomiju, dok se periferija prazni. Takvo je stanje kako u Hrvatskoj, tako i u većini novih članica EU. No, takve razlike dovode do jako teške situacije, u kojoj će se život, u pravilu, odvijati kroz postojanje dva paralelna tržišta unutar zemlje - zaključuje Lovrinčević.