Najveći u povijesti

Rekordni pad prihoda domaćih zračnih luka i avioprijevoznika

U 2019. naš zračni promet ostvario prihod od 4,9 milijardi kuna i imao 4.500 zaposlenih
Ilustracija, hrvatski aerodromi
 Luka Gerlanc/ Boris Kovacev / Zvonimir Barisin / CROPIX

Nakon rekordnih prihoda u prošloj godini, domaće zračne luke, avioprijevoznici i prateće službe u zračnom prometu tijekom ove godine bilježe pad prihoda od oko 90 posto, upozorili su iz Udruge zračnog prometa pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

- Zračni promet je u 2020. zbog pandemije bolesti COVID-19, u djelatnosti prijevoza putnika zabilježio najviše štete i najveći pad u povijesti. Ovaj pad je najveći i u odnosu na druge prometne grane prijevoza putnika kao što su cestovni, željeznički i linijski obalni – navode u Udruzi zračnog prometa HGK.

Kao glavni razlog pada prihoda domaćih tvrtki i agencija koje djeluju u zračnom prometu od 90 posto u ovoj godini, u Udruzi navode ovisnost zračnog prometa o turizmu i situaciju u kojoj se nalaze avioprijevoznici u Europskoj uniji i u svijetu. S druge strane, ističu važnost zračnog prometa za hrvatsko gospodarstvo navodeći kako je u prošloj godini sektor ostvario financijski prihod od oko 4,9 milijardi kuna, neposredno zapošljavajući 4.500 radnika.

- U svibnju ove godine u hrvatskim je zračnim lukama zabilježen pad broja putnika s milijun i 115 tisuća na 19.315, što je pad od 98,3 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine. Tijekom tri mjeseca došlo je do gotovo pa potpunog prekida zračnog prometa Europe i svijeta – napominju u spomenutoj udruzi. Skreću pozornost i na podatke o padu prometa putnika za Europu bez Velike Britanije od 91 posto do 28.lipnja ove godine, te padu prometa u istome razdoblju od 80 posto za ne-EU zemlje i 96 posto za Veliku Britaniju.

- Europske zračne luke izgubile su više od 748 milijuna putnika između 1. siječnja i 28. lipnja u odnosu na 2019. - dodaju u Udruzi zračnog prometa.

Razmotrivši scenarije budućih kretanja u zračnome prometu pod utjecajem koronavirusa i pada turističkog prometa, čelni ljudi domaćih zračnih luka, avioprijevoznika i pratećih službi procijenili su, među ostalim, kako bi se domaći zračni promet mogao tek 2024. vratiti na pretkriznu razinu iz 2019., a i tada, ističu, ako ne bude novih poremećaja na tržištu.

Stoga su u Udruzi zračnog prometa HGK apelirali na pravovremene pripreme za epidemiološke olakšice za strane putnike-turiste u zračnom prometu u 2021. godini, kako bi se smanjila nelagoda putnicima, ponudama usluga putnog zdravstvenog osiguranja i testiranja na COVID-19, koje od putnika traže matične države pri povratku sa putovanja. Ukazali su i na potrebu jasnijeg očitovanja Vlade o tome kako će se novac Europske unije namijenjen Hrvatskoj za ublažavanje krize rasporediti, prema kojim uvjetima, vremenskim okvirima, iznosima i namjeni.

- Potrebno je što prije sa HGK i resornim ministarstvom doći do točnih informacija a kako bi se lakše mogla planirati budućnost koja za sada još nije svijetla ali se pomaci na bolje polako naziru – zaključili su u Udruzi zračnog prometa HGK.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 07:33