Privatne bolnice pred zidom

Privatnici u zdravstvu zbog korone stali s radom, dnevni gubitak od 10 do 15 milijuna kuna

U nas ima oko 1500 privatnih bolnica, poliklinika i drugih ustanova s oko 7000 zaposlenih
Gari Cappelli i Jadranka Primorac
 Ranko Šuvar / CROPIX

Nikada tijekom svog postojanja privatni sektor u zdravstvu nije bio u ovakvoj krizi, kaže nam predsjednica Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb Hrvatske udruge poslodavaca Jadranka Primorac, članica Uprave Specijalne bolnice 'Sveta Katarina'.

- Veliki broj privatnih zdravstvenih institucija u našoj zemlji zatvoren je zbog mjera Stožera civilne zaštite u borbi protiv koronavirusa, a ostale rade s kapacitetom od deset do dvadeset posto – navodi Jadranka Primorac.

Rad privatnika u zdravstva, podsjeća naša sugovornica, u prvom koraku mjera borbe protiv širenja koronavirusa pogodila je zabrana stranim pacijentima ulaska u našu zemlju. U drugom koraku uslijedila je preporuka o odgodi svih operativnih zahvata na području države koji nisu hitni, a zatim je onemogućeno slobodno kretanje građana izvan mjesta prebivališta.

- S obzirom na to da je gospodarska djelatnost naših članica usmjerena na slobodno tržište, spomenutim mjerama Stožera civilne zaštite ona je potpuno onemogućena - zaključuje Jadranka Primorac.

U osvrtu na Vladine 63 mjere pomoći gospodarstvu pogođenom koronavirusa, predsjednica HUP-ove udruge privatnika u zdravstvu polazi od ocjene da su članice ove udruge ugroženi gospodarstvenici kojima je potrebno hitno osigurati tri mjere za očuvanje likvidnosti. Riječ je o moratoriju na sve kredite, ubrzanju postupka dodjele bespovratnog novca iz fondova EU i olakšavanja dobivanja brzih kredita za obrtna sredstva.

- Članice naše udruge već su se javile za potpore za očuvanje radnih mjesta, a traže i obustave plaćanja doprinosa iz i na plaću te odgađanje plaćanja predujma poreza na dobit – navodi naša sugovornica.

I Udruga privatnika u zdravstvu dijeli stav središnjice HUP-a da se ugroženim tvrtkama umjesto odgode plaćanja poreza i doprinosa te parafiksalnih nameta, mora omogućiti otpis tih obveza za trajanja krize izazvane koronavirusom.

Upravljajući pogled prema poslovanju privatnika u zdravstvu nakon koronavirusa, u ovoj HUP-ovoj udruzi upozoravaju kako će sve tvrtke morati poduzeti ogroman napor kako bi mogli zadržati sve zaposlene i vratiti se u stanje u kojoj su bili prije izbijanja krize.

- Uz smanjenje poreza na dobit i odgodu plaćanja predujma na taj porez, treba razmisliti o osnivanju neke vrste jamstvenog fonda za ugrožene koji bi omogućio brzo davanje beskamatnih kredita uz garanciju države ili institucija Europske unije – predlaže Jadranka Primorac.

Skrećući pozornost na važnost privatnog sektora u zdravstvu, u HUP-u napominju kako je u nas oko 1500 privatnih bolnica, poliklinika, stomatoloških ordinacija i drugih ustanova s oko sedam tisuća zaposlenih. Dnevni gubitak ovog sektora zbog zavedenih mjera Stožera za civilnu zaštitu je, kažu poslodavci, između deset i 15 milijuna kuna.

- Naše tvrtke imaju jako malo novca na računu, većina ih može opstati do tri mjeseca, a jako malo duže od toga. Zapošljavaju visokoobrazovani kadar koji je u našoj zemlji već sada nedostajući i potrebno ga je zadržati, što neće biti moguće bez pomoći države – upozoravaju u Udruzi privatnika u zdravstvu čije su članice od početka izbijanja epidemije koronavirusa stavile Ministarstvu zdravstva na raspolaganje svoje smještajne i stručne mogućnosti.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 22:47