Od velikih banaka pad dobiti prikazala samo jedna: 'To su troškovi spora koji još traje'

Gospodarski rast i veća potrošnja građana u prvoj polovici godine očitali su se na poslovanje domaćih banaka. I to vrlo pozitivno. Unatoč brojnim izazovima u prvoj polovici godine domaće su banke poslovale vrlo profitabilno, a neke od njih ubilježile su i rekordne brojke. Privredna banka Zagreb tako je u prvih šest ovogodišnjih mjeseci poslovala s dobiti nakon oporezivanja od 729 milijuna kuna, što je za 123 milijuna ili 20 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. “Trend smanjenja prosječnih aktivnih i pasivnih kamatnih stopa nastavlja se i dalje, što je utjecalo na kamatne rezultate tijekom ove godine”, poručili su obrazlažući svoje rezultate iz PBZ-a, a valja istaknuti kako je u prvom polugodištu banka ostvarila i 341,6 milijuna kuna neto provizija i naknada. Na razini grupe PBZ je u prvom polugodištu poslovao s 1,04 milijarde kuna neto dobiti, dok je dobit nakon oporezivanja bila 856 milijuna kuna. Valja pritom istaknuti kako je u prvoj polovici godine banka bila izrazito aktivna u razvoju novih poslovnih inicijativa. Uvođenjem kartice Visa Inspire u svom je kartičnom poslovanju zamijenila American Express, a nedavno je objavljeno i dovođenje servisa Apple Pay. Na koncu, iznimno uspješno poslovanje PBZ-a honorirano je i prestižnom nagradom magazina CEO Today, koju je dobio prvi čovjek banke Dinko Lucić.

Prva polovica godine bila je osobito uspješna i za najveću banku u Hrvatskoj - Zagrebačku banku. Zaba je u prvom polugodištu ostvarila dobit nakon oporezivanja u visini od 1,12 milijardi kuna, što je 28,5 posto više nego u istom lanjskom razdoblju. “Nastavljen je solidan komercijalni rast. Slijedom pozitivnih trendova u okruženju ostvaren je rast kredita stanovništvu. Banka ima vodeću tržišnu poziciju u svim segmentima, povećan je broj korisnika mobilnog i internetskog bankarstva”, stoji u financijskom izvješću banke, a po podacima iz izvješća poslovni prihodi Zagrebačke banke u prvom polugodištu iznose 2,34 milijarde kuna, što je 10,4 posto više u odnosu na isto razdoblje lani. Neto prihodi od kamata iznosili su 1,42 milijarde kuna, što je povećanje od 77 milijuna kuna ili 5,7 posto, a kao rezultat promjene strukture bilance uz stabilan prosječni volumen kredita te nižih troškova financiranja. Dobre rezultate poslovanja zabilježila je i Hrvatska poštanska banka, a zanimljiv je slučar Erste banke, čije je vrlo dobre rezultate nagrizao trošak sudskog spora.

Erste banka tako je redom ostvarila rast neto prihoda od naknada i provizija za 9,6 posto na 230 milijuna kuna, rast svoje ukupne aktive za 4,6 posto na 64,2 milijarde kuna, a porasli su i ukupni krediti klijentima banke. Preciznije, u tekućoj su godini u Erste banci potrošači digli kredite ukupne vrijednosti 40,3 milijarde kuna, a krajem 2018. ta je brojka iznosila 39,8 milijardi kuna.

Ipak, unatoč tim povećanjima banka je u prvoj polovici ove godine zabilježila neto dobit od 332 milijuna kuna, odnosno čak 34,3 posto manje nego u istom razdoblju lani. Glavni razlog tome, kako su otkrili u banci, bili su jednokratni troškovi proizišli iz sudskog spora koji još traje, a protiv banke ga je pokrenuo vjerovnik jedne od ugovornih strana ugovora o depozitu. Neočekivani rizici za banke, dakle, još postoje, pa utoliko njihovi rekordni rezultati još više dobivaju na značenju.