Podaci Eurostata

Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji porasla 61. mjesec zaredom, u Hrvatskoj pala

Najveći rast bilježe Irska, Poljska i Danska, a najveći pad Latvija, Litva i Potrugal
AD Plastik tvornica
 Vojko Bašić / Hanza Media

U Europskoj uniji industrijska je proizvodnja u rujnu na godišnjoj razini porasla za 1,1 posto, što je već 61. mjesec zaredom kako raste, dok se Hrvatska našla među zemljama s najvećim padom proizvodnje, pokazuje izvješće Eurostata. Na godišnjoj razini industrijska proizvodnja u EU u rujnu je, prema kalendarski prilagođenim podacima Eurostata, porasla za 1,1 posto, nakon rasta od 1,3 posto u kolovozu.

„Tim rastom nastavljen je uzlazni godišnji trend industrijske proizvodnje EU koji kontinuirano traje od rujna 2013. godine, odnosno u tom je razdoblju samo jednom, u studenome 2014., zabilježena stagnacija proizvodnje”, navodi se u osvrtu Hrvatske gospodarske komore (HGK) na izvješće Eurostata.

Najviše je u rujnu na godišnjoj razini uvećana proizvodnja kapitalnih dobara, za 2,4 posto, dok je najveći pad zabilježen u proizvodnji trajnih potrošačkih dobara, za 1,4 posto. Među članicama EU-a, čijim je podacima Eurostat raspolagao, najveći rast u rujnu na godišnjoj razini zabilježila je proizvodnja u Irskoj, za 9,4 posto, Poljskoj, za 5 posto, te Danskoj, za 4,3 posto.

Najveći pad proizvodnje zabilježen je, pak, na Malti, za 5,3 posto, a slijedi Hrvatska, u kojoj je proizvodnja pala za 2,6 posto, nakon kolovoškog pada za 1,1 posto. Iza Malte i Hrvatske, slijedi Nizozemska, u kojoj je industrijska proizvodnja na godišnjoj razini pala za 2,3 posto.

Najveći pad u Latviji

Na mjesečnoj je razini, pak, industrijska proizvodnja u EU u rujnu pala za 0,2 posto, nakon što je u kolovozu porasla za 0,8 posto u odnosu na prethodni mjesec. U rujnu je, u odnosu na kolovoz, porasla samo kapitalnih proizvoda, za 0,1 posto, dok je najveći pad zabilježila proizvodnja netrajnih potrošačkih dobara, za jedan posto.

Među zemljama članicama, najveći pad industrijske proizvodnje na mjesečnoj razini zabilježen je u rujnu u Latviji, za 3,3 posto, potom u Litvi, za 3,1 posto, te u Portugalu za 2,8 posto.

Hrvatska je, prema Eurostatovim podacima, u rujnu zabilježila pad industrijske proizvodnje za 1,5 posto u usporedbi s kolovozom, kada je ostvarila blagi rast za 0,3 posto.

Najveći rast proizvodnje na mjesečnoj razini, u rujnu su ostvarile Danska, za 2,8 posto, zatim Irska, za 2,2 posto, te Nizozemska, za 1,2 posto.

Pad industrijske proizvodnje u rujnu je zabilježen i u eurozoni, za 0,3 posto u odnosu na prethodni mjesec, kada je porasla za 1,1 posto.

Na godišnjoj je razini, pak, industrijska proizvodnja u eurozoni porasla za 0,9 posto, nakon kolovoškog rasta od 1,1 posto.

„U prvih devet mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja EU u prosjeku bila 2,2 posto veća, a u Hrvatskoj 0,2 posto manja, u odnosu na isto razdoblje 2017. godine, što predstavlja usporavanje dinamike rasta industrijske proizvodnje u odnosu na početak ove godine kada je rast iznosio 3,2 posto”, zaključuju analitičari HGK.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 23:14