Usporavanje gospodarstva EU

Građevina u EU u prosincu pala 0,9% na mjesečnoj razini, a u eurozoni 0,4%

Najveći pad građevinskih radova na mjesečnoj razini u prosincu 2018. imala je Slovenija, čak 12,4 posto, pokazuju podaci Eurostata
Ilsutracija, građevinski radnici
 Sandro Rubinić/Hanza Media / CROPIX

Građevinska aktivnost u EU u prosincu prošle godine potonula je 0,9 posto u odnosu na studeni, dok se u eurozoni u istom razdoblju smanjila 0,4 posto, pokazuju novi podaci euro-statističara.

Novi je to dokaz usporavanja europskoga gospodarstva. Podaci o padu obujma građevinskih radova objavljeni su, naime, nakon što je Eurostat objavio prvu procjenu o gospodarskom rastu u EU u posljednjem lanjskom tromjesečju, koji je u odnosu na treće tromjesečje iznosio samo 0,2 posto. Istu stopu rasta gospodarstva u četvrtom je tromjesečju 2018. godine u odnosu na prethodni kvartal imalo i gospodarstvo eurozone.

- To je definitivno pokazatelj usporavanja gospodarske aktivnosti u EU, ali i rasta neizvjesnosti - ocjenjuje Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke.

Rekorder među članicama EU po padu građevinskih radova u prosincu je, prema podacima Eurostata, bila Slovenija, u kojoj je građevinska aktivnost u odnosu na mjesec ranije potonula čak 12,4 posto. Slijedi Njemačka, s padom na mjesečnoj razini od 4,1 posto, i Ujedinjeno Kraljevstvo, u kojem je mjesečni pad građevine iznosio 3,8 posto. S druge strane, najveći rast građevinskih radova na mjesečnoj razini u prosincu je zabilježen u Švedskoj, 6,2 posto, te u Češkoj, tri posto, i u Španjolskoj, 2,6 posto. Podaci za Hrvatsku nisu objavljeni.

Slika ipak ne izgleda tako pesimistično kada se građevinski radovi u prosincu uspoređuju s onima u prosincu 2017. godine. Naime, na godišnjoj je razini građevina aktivnost u EU u prosincu bila veća 0,5 posto, a u eurozoni 0,7 posto. Građevina u EU u prosjeku je u 2018. godini porasla dva posto, a u zoni eura 1,7 posto, pokazuju podaci Eurostata.

Najveći rast građevinskih radova u prosincu prošle godine u odnosu na isti mjesec 2017. godine imala je Mađarska, čak 17,5 posto. Za njom slijede Poljska, s rastom na godišnjoj razini od 11,4 posto, pa Slovačka, s godišnjim rastom građevinske aktivnosti od 11,1 posto, i Španjolska, u kojoj je građevina u prosincu porasla 10,9 posto u usporedbi s prosincem 2017. godine. Najveći gubitnik bila je, pak, Rumunjska, s godišnjim padom građevinskih radova od 7,7 posto, a za njom slijede Njemačka, s padom građevine na godišnjoj razini od 4,1 posto, i Velika Britanija, u kojoj je građevina u prosincu 2018. godine u odnosu na prosinac 2017. potonula tri posto.

Kakav-takav optimizam ulijevaju i prve procjene gospodarskog rasta u četvrtom tromjesečju prošle godine u odnosu na isto razdoblje godinu ranije. Prema tim podacima, gospodarski rast u EU u zadnjem je lanjskom kvartalu na godišnjoj razini porastao 1,4 posto, dok je rast u eurozoni u istom razdoblju iznosio 1,2 posto. Ipak, valja upozoriti kako se radi o sporijem rastu gospodarstva i u EU i u zoni eura u odnosu na treće tromjesečje.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 07:43