Direktor Cromarisa: 'U nova pakiranja za filete uložili smo tri milijuna kuna'

Cromaris je sedmi u svijetu u proizvodnji orade i brancina, a u razvoj kompanije je od osnutka 2009. do danas uloženo milijardu kuna. Dva impresivna podatka podastrao nam je direktor Cromarisa Goran Markulin uoči obilaska ribogojilišta u Ninu u povodu desete obljetnice tvrtke i predstavljanja najnovije inovacije, skin pakiranja ribe.

U uvodnoj prezentaciji direktor Markulin rekao je kako su proizvodi visoke dodane vrijednosti ključni element razlikovnosti u odnosu na konkurenciju, a udio prihoda od proizvoda dodatne vrijednosti trenutno iznosi 43 posto, s ciljem da u nešto više od godinu dana dostigne 50 posto prodaje.

Inovacija na tržištu

Potom je predstavio takozvano skin pakiranje filetirane i od kosti pomno očišćene kvalitetne bijele ribe u inovativnom pakiranju, bez nabora, koje čuva svježinu, boju i cjelovitost proizvoda. File je prekriven tankim slojem zaštitne folije tako da se svježina proizvoda zamjećuje već na prodajnom mjestu, čime pruža neposrednije iskustvo kupnje. Skin pakiranje prati i zanimljiv dizajn ambalaže koji ističe prednosti ribe i potrošaču daje informacije o ribama i načinu uzgoja, pa i QR kod za virtualnu šetnju.

- Riječ je o najmodernijoj tehnologiji pakiranja ribe u svijetu koja je sada dostupna i na hrvatskom tržištu. Koncept proizlazi iz vizije Cromarisa da naši proizvodi, orada, brancin i hama, budu prepoznati po svježini i najvišoj kvaliteti, u čemu već jesmo lideri na tržištu. Priprema investicije trajala je više od dvije godine, a nova linija koja se temelji na njemačkoj tehnologiji vrijedna je više od tri milijuna kuna To je najmodernija tehnologija pakiranja ribe na svijetu, kakve dosad nije bilo na našem tržištu, a prisutna je na tržištima SAD-a i Francuske, ali gotovo isključivo u industriji lososa, gdje su njome ostvareni odlični rezultati - rekao je Markulin. Fileti i kotleti svježe mediteranske ribe iz Cromarisova uzgoja potpuno su otkošteni, i da bi se od njih pripremio obrok, potrebno je samo deset do 15 minuta. Naime, kao jedan od glavnih razloga rjeđe konzumacije ribe potrošači ističu kompliciranu pripremu, odnosno čišćenje ribe, posebno mladi potrošači, koji su svjesni zdrave hrane, ali nemaju znanja o čišćenju ribe niti imaju gdje naučiti. Cijela industrija prerade ribe stoga je usmjerena na filete i očišćenu ribu, što olakšava konzumaciju i povećava potrošnju ribe.

- Cromaris je prvi u svijetu proizvođač brancina i orade s ovakvim pakiranjem. Takvo pakiranje koriste neki trgovci iz veleprodaje u Italiji, Francuskoj i Engleskoj, ali u njega ne stavljaju svoje nego kupljene proizvode. Razlika između Cromarisa i takvih trgovaca jest to što mi ribu pakiramo čim izađe iz mora, a neki trgovac u Njemačkoj, primjerice, naruči ribu koja tri dana putuje do njega i tek je onda pakira. Dakle, to po kvaliteti nikako ne može biti isti proizvod. Očekujemo da naš proizvodi bude na najvišoj razini kvalitete i da će naši potrošači to prepoznati - kaže Markulin. Od najvećih svjetskih uzgajivača orade i brancina iz Grčke, Turske i Španjolske, trenutno nitko nema proizvod kakav lansira Cromaris. Turska je, inače, najveći proizvođač uzgojene ribe sa 158.000 tona, Grčka oko 100.000 tona, Španjolska oko 35.000, Italija je na 17.000 tona, a Hrvatska na 13.000 tona. Iza Cromarisa su Francuska, Portugal, Cipar, Malta i druge mediteranske zemlje.

Gledamo novo pakiranje u kojem su fileti orade, brancina i hame egalizirani do težine od 130 grama, a kotlet hame na 200 grama.

Cromaris

- Nama potrošači diktiraju što ćemo proizvoditi i mi ih slušamo. Ovakav je proizvod idealna porcija za potrošača, koji ga može u izrazito kratkom vremenu pripremiti i unutar tjedna, a ne samo petkom, te pojesti izuzetno kvalitetan riblji obrok. Radi se o potpuno svježim filetima i kotletima, od potpuno svježe ribe, koji će se više puta tjedno dostavljati u naše najveće trgovačke centre već od ovog tjedna. Preporučena maloprodajna cijena je 28 kuna, a na akcijama koju kunu manje - otkriva nam Markulin.

Na novoj liniji zaposlit će se 15 novih radnika, pa sada Cromaris zapošljava 520 ljudi, a kad ga je Adris grupa pokrenula 2009., imao je 184 radnika. Markulin kaže kako je kapacitet linije jako velik pa u dvije do tri iduće godine očekuju proizvodnju između 300 i 400 tona filetiranih proizvoda u skin pakiranju.

- Takvih proizvoda na tržištu nema i do kraja godine sigurno će biti dostupni na tržištu Italije, a nakon toga Francuske i Njemačke. Očekujemo da najkasnije do početka iduće godine proizvodi budu distribuirani na četiri ključna tržišta. Vidjet ćemo kako će se sve to razvijati. Već smo razgovarali sa svim trgovcima u tim zemljama i interes za novi proizvod uistinu je velik. Sudeći prema poslanim uzorcima, od naših partnera dobivamo vrlo pozitivna mišljenja - kaže direktor.

bez ijedne, i najmanje, košČice

Pojašnjava nam kako klasičan filet sadrži neke kosti jer je takav tehnološki proces, a iz ovih fileta se dodatno ručno vade sve kosti. Uklanja se i neke druge dijelove fileta poput drače, pa potrošaču ostaje samo najkvalitetniji dio mesa. Za taj postupak treba uzgojiti malo veću ribu, a Cromarisov filet je dovoljno velik. Važna je i visoka nutritivna vrijednost ribljeg mesa koju je Cromaris dobio svojim recepturama za hranjenje ribe.

- Na primjer, omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina u našoj je ribi oko 1, što je od nutricionista preporučena razina tih kiselina, dok je njihov standardni omjer kod proizvođača koji koriste komercijalnu hranu na tržištu za oradu i brancin od 0,3 do 0,7. Odnosno, imaju više omega-6 masnih kiselina u ribi, što je manje povoljno za potrošača od omega-3 masnih kiselina. Cromaris taj dio odrađuje putem receptura i kontrole svoje riblje hrane i na to smo posebno ponosni jer smo svojim potrošačima omogućili još zdraviji i kvalitetniji obrok - kaže Markulin.

Cromaris ima i svoje predstavništvo u Italiji koja je najveće svjetsko tržište brancina i orade, i na talijanskom tržištu pozicionirani su kao premium brend brancina, orade i hame. Uz logističku prednost tvrtke koja može isporučiti svježu ribu do Italije za 24 sata, na tržištu su uspjeli i s konkurentnijim cijenama od Grka i Turaka.

Uz sve veći organski uzgoj rade i na novim eksperimentalnim vrstama, poput zubaca kojeg nitko u svijetu ne uzgaja osim njih. Radi se na usavršavanju posebne hrane, a najveći problem je njihov kanibalizam. Dosad su imali nekoliko pokušaja, nisu odustali i Markulin se nada kako bi za dvije do dvije i pol godine mogli imati određenu proizvodnju. S rombom, koji se jedno vrijeme uzgajao i postigao uspjeh na tržištu, problem je bio zbog visoke temperature mora u ljetnim mjesecima. Romb je inače veliki potrošač riblje hrane, slabo je pokretljiv i zato puno brže od orada i brancina postigne konzumnu veličinu.

Iz Nina odlazimo do Gaženice gdje nas čeka brod s kojim u pratnji skupine razigranih dupina dolazimo do uzgajališta Žman. Veliki brod s hranom spojen cijevima, kompjutorskom sinkronizacijom doprema hranu do riba, dok galebovi nestrpljivo krstare oko mreža kojima su prekriveni veliki okrugli kavezi. Iz njih će kada dosegnu konzumnu težinu od 30 do 35 dekagrama brancini i orade biti prebačeni na drugi brod gdje će u velikim posudama s ledom biti brzo prebačeni do Gaženice. Na pokretnoj traci slijedi vaganje, sortiranje i pakiranje ribe u bijele kutije od stiropora pune leda, pa kamionom putuju po cijeloj Europi.

Deset godina od osnutka Cromaris je najbrže rastuća i izvozno orijentirana tvrtka s više od tri četvrtine proizvodnje koje plasira na važnija tržišta Europe. U razvoj Cromarisa Adris je do danas uložio milijardu kuna, a prodaja je povećana gotovo deset puta.

- U proteklom desetogodišnjem razdoblju Cromaris je prosječno rastao 22 posto godišnje. Rezultat je to strategije rasta i razvoja temeljene na vrhunskoj kvaliteti proizvoda uz najkraći mogući rok dostave od ulova do krajnjeg potrošača. Budući rast temelji se na snažnijoj prisutnosti na tržištima Italije, Francuske i Njemačke. Nastavljaju se i ulaganja u marketing i razvoj branda uz proširenje kapaciteta u preradi i rastu udjela u prodaji diferenciranih proizvoda. U narednih pet godina, investicije će biti vrijedne gotovo 400 milijuna kuna - rekao je Markulin.