Utrka za šefa HOK-a

Renato Bočak: 'Želimo promjenu! Dosta je ignoriranja zahtjeva cehova, moramo se ubrzati'

Na današnjim je izborima jedini protukandidat dosadašnjem predsjedniku HOK-a Ranogajcu
Renato Bočak, kandidat za predsjednika Hrvatske obrtničke komore
 Tomislav Krišto / CROPIX

Nezadovoljan trenutačnim vodstvom Hrvatske obrtničke komore (HOK), Renato Bočak kao kandidat Obrtničke komore Zagreb (OKZ) u utrci je za novog predsjednika krovne institucije domaćih obrtnika. Na današnjim je izborima jedini protukandidat dosadašnjem predsjedniku HOK-a Dragutinu Ranogajcu, koji je na njezinu čelu od 2011. godine.

Poslovni procesi

- Motiviran sam željom za promjenama. Kad radite aktivno u sustavu, primijetite stvari koje se ne mijenjaju, a trebale bi, poput zastupanja interesa pred tijelima državne uprave. Vrlo često se zahtjevi koji su poslani iz cehova ne obrađuju, nego se jednostavno ignoriraju - tvrdi Bočak, pripadnik treće generacije postolara u obitelji, koji je 1994. godine postolarski obrt preuzeo od oca.

Trenutačnom vodstvu HOK-a zamjera, kako kaže, “neaktivnost u želji za promjenama”, a smatra da bi se poslovni procesi u obrtničkoj komori trebali znatno ubrzati. Stoga je jedan od njegovih prioriteta i prvih poteza koje najavljuje digitalizacija sustava i osnivanje obrtničkog informativnog centra.

- To bi služilo bržem protoku informacija i manjem administriranju unutar sustava pa bi se ubrzao i proces odlučivanja. Danas puno vremena prođe od trenutka kad se prijedlog iz ceha uputi prema upravnom odboru HOK-a pa do konačne odluke i realizacije - smatra Bočak, a dodaje kako bi i proces unutarnjeg informiranja svih članova HOK-a, kojih ima gotovo 80.000, trebao biti brži i jednostavniji.

Najavljuje tako izradu internetske platforme, koja bi članovima, osim informacija, omogućavala izdavanje brojnih dokumenata bez dugih procedura i čekanja u redovima. Bočak obećava i predlaganje mjera za rasterećenje gospodarstva koje bi trebale osigurati rast. Kao i mnogi drugi, i ovaj obrtnik zalaže se za smanjivanje poreznih obveza i drugih parafiskalnih nameta, kaže “gdje god je to realno i moguće”, a ponajprije kad je riječ o doprinosima na plaće radnika.

- Njih treba smanjiti kako bi se mogao isplatiti veći osobni dohodak radnicima. Moramo se uključiti u procese kojima bi se stvorili uvjeti da ljudi imaju odgovarajuća primanja da ne bi odlazili van - poručuje Bočak.

Strukovno obrazovanje

Osim toga, na njegovoj je agendi jačanje strukovnog obrazovanja. Eksperimentalni program dualnog obrazovanja, koji je ove jeseni krenuo s provođenjem u nekoliko srednjih škola, kaže, ne samo da pozdravlja, nego “pokušava progurati posljednjih 20 godina”.

- Želimo da se u obrazovanje djece aktivno uključe obrazovne institucije, komorski sustav i obrtnici, kako bi se postigle što bolje kompetencije i kako bi naučnik ostao raditi za obrtnika kod kojeg je izučio zanat - poručuje Bočak koji je i sam nakon završene srednje škole, tadašnjeg Centra za tekstil, kožu i obuću, ispekao zanat kod svog oca.

Inače, kandidat za novog predsjednika HOK-a od 2010. godine sudjeluje u radu Skupštine OKZ-a, a od 2014. je predsjednik Nadzornog odbora zagrebačke komore. Usto, već 18 godina član je Skupštine i Upravnog odbora Udruženja obrtnika grada Zagreba, čiji je i potpredsjednik od 2014. godine.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 08:54