Svećenica interneta

Ovo je žena koja je napustila posao u Europskoj komisiji zbog borbe za slobodu interneta

Odlučila se na radikalan zaokret u svojem životu: ostavljanje karijere u Bruxellesu i poprilično usamljenu borbu
Leina Meštrović, osnivačica udruge Digitalna Demokroacija
 Neja Markičević / CROPIX

Dok se jedni klanjaju modi, a drugi pobožno prate nogomet, za nekadašnju djelatnicu Europske komisije Leinu Meštrović, religija je - internet. Poput misionarke s jasnom vizijom, napustila je svu sigurnost dobro plaćenog posla u europskoj prijestolnici da bi samostalno započela borbu za slobodu interneta. Osnovavši neprofitnu udrugu Digitalna Demokroacija, Meštrović je sva svoja raspoloživa sredstva; fizička, psihička i financijska, usmjerila prema obrani slobodnog interneta u Hrvatskoj.

- Za mene je internet polje kolektivne inteligencije koje ljudima omogućava da dođu na jednu višu evolucijsku razinu - rekla je Meštrović.

- Na toj ćemo se razini moći slobodno izražavati i razmjenjivati svoje spoznaje da bismo došli do zajedničke istine i u potpunosti uklonili neznanje - dodala je priznavši da je za nju internet jedna jako emotivna tema.

Radikalan zaokret

Već nakon kraćega razgovora, očito je da se radi o vrlo inteligentnoj osobi visoke razine energije i strasti, kojoj se oči zasjaje na svaki spomen digitalnih prava i internetske slobode. Tome u prilog govori i činjenica da je svoju stručnost ostvarila u područjima psihologije, komunikologije i sociologije. Svoju je karijeru započela kao djelatnica Opće uprave za prevođenje pri Europskoj komisiji, a nakon petogodišnjeg angažmana u glavnom gradu Europske unije, odlučila se na radikalan zaokret u svojem životu - ostavljanje karijere u Bruxellesu, povratak u Zagreb i poprilično usamljenu borbu.

Za nju je sve započelo 2012. godine, kada je tijekom predstavljanja Trgovinskog sporazuma protiv krivotvorenja, popularno zvanog ACTA, prvi put osjetila neopisivu strast da taj sporazum ne prođe izglasavanje Europskoga parlamenta. Kada je 4. srpnja iste godine Europski parlament uistinu odbio usvojiti sporazum, Meštrović je odlučila osobno poslati cvijeće zastupnicima koji su donijeli (prema njezinu mišljenju) jedinu ispravnu odluku. Shvativši da je već tada Europska unija zamalo izglasala direktivu kojom bi se ograničila prava slobode govora i pristupa informacijama, odlučila se više angažirati u području digitalnih prava. Digitalna Agenda, koja je u međuvremenu izglasana, za nju je u tom periodu predstavljala simbol političke platforme za osiguravanje slobode interneta. No, prekretnica u njezinu životu dogodila se u kolovozu 2016. godine, kada je predstavljena prva verzija direktive o zaštiti intelektualnoga vlasništva.

- Ostala sam šokirana spoznajom da bi isti sustav koji je donio Digitalnu Agendu, nedugo nakon mogao iznjedriti njezinu čistu suprotnost, kazala je dodavši da se u tom trenutku osjećala mobilizirano.

Kako se stvara politika

Šok prijedlogom reforme bio je još veći jer je cijeli proces izrade prijedloga bio izuzetno demokratski i otvoren za sve. U proces su bili uključeni uistinu svi - poduzetnici, kreativni djelatnici, spisatelji, izdavači i novinari. No, u konačnoj verziji usvojeni su samo prijedlozi najvećih interesnih grupacija, primjećuje Meštrović, a kao razlog navodi njihovu jaku lobističku strukturu.

- Pet godina radila sam u Europskoj komisiji i ne smatram se naivnom osobom. Znam kako se politika stvara, ali to je bila kap koja je prelila čašu upravo zato što onemogućava drugim akterima da imaju elementarne šanse - naglasila je. Pristup utjecaju na zakonodavni proces u Europskoj uniji, ako je rezerviran jedino za najmoćnije i najbogatije aktere, nije dovoljno demokratičan zato što ne zastupa interese cjelokupne zajednice, nego samo jedne manje skupine. Za razliku od velikih tvrtki, koje imaju jedan centar odlučivanja, jedan interes te puno financijskih sredstava za provedbu, građani, umjetnici i drugi akteri ne mogu se nositi s njihovom već uhodanom strukturom, a oni zapravo čine većinu europskoga društva. Upravo zato, smatra Meštrović, lobiranje se treba ili sustavno omogućiti svima investiranjem u instituciju “građanina lobista” ili bi se trebalo u potpunosti ukinuti.

- U ovu se borbu nikada ne bih upustila da nema nesagledive posljedice za cijelo društvo - naglasila je Meštrović.

Nakon serije neuspjeha, koji su je zamalo potaknuli da službeno odustane, jedan joj je austrijski kolega rekao da je svaki samostalni pokušaj političkog aktivizma kao da “netko pokuša samostalno graditi kuću, a da ne zna ništa o zidarstvu”. Spoznavši time granice svoje moći, kao i to da ne može sama snositi odgovornost za eventualni neuspjeh, odlučila se povezati s europskim organizacijama za digitalna prava, koje su joj ponudile podršku.

Internet illuminati

U suradnji s europskom udrugom za digitalna prava EDRi-jem, kao i s uredom europarlamentarne zastupnice Julije Rede, Meštrović svojim djelovanjem pokušava pravovremeno upozoriti građane na opasnosti koje prijete u europskom i nacionalnom zakonodavstvu.

- Najviše mi u djelovanju pomaže europska platforma zato što mi nemamo adekvatnu infrastrukturu za civilno društvo. Naše udruge imaju previše problema i premalo sredstava - kazala je.

Prema njoj, ali i ostalim zagovornicima slobodnog interneta, on je inicijalno bio zamišljen na principu otvorenosti i kolaboraciji svih aktera. Osnivači interneta, popularno zvani Internet Illuminati, svoje su izume dali čovječanstvu kao osobni doprinos, naglasivši pritom da je njegova glavna karakteristika da bude dostupan svima - besplatno. Aktivisti smatraju da bi danas čovječanstvo izgledalo bitno drugačije da su iluminati svoj izum željeli zadržati za sebe i osobno od njega profitirati. Upravo zato smatraju nepoštenim da netko drugi od njihovog izuma profitira te zaustavi druge da se njime slobodno koriste.

- Svjesna sam činjenice da internet nije savršen i da ima uistinu puno problema. Ali ako imamo dijabetes, artritis i sklerozu, ne treba nam još i karcinom, što direktiva u svojoj trenutačnoj verziji uistinu jest - naglasila je.

Prema njima, pravo na internet ljudsko je pravo te je kao takvo i definirano u članku 19 Opće deklaracije o pravima čovjeka Ujedinjenih naroda. Naime, članak 19 naglašava da svatko ima pravo na slobodu mišljenja i izražavanja, koje uključuje i pravo na slobodu traženja, primanja i širenja informacija bilo kojim medijem, neovisno o granicama. Upravo je time, prema mišljenju aktivista, internet definiran kao ljudsko pravo. Zato, trenutačna verzija predložene direktive Europske unije o zaštiti intelektualnog vlasništva predstavlja veliku opasnost za društvo u cjelini. Člankom 13. spornog prijedloga, zagovara se implementacija filtera čija bi glavna zadaća bila presretati zaštićen autorski sadržaj diljem interneta s ciljem uklanjanja onog koji nije licenciran. Opasnost takvih filtera, naglašava Meštrović, leži u tome što oni nisu dovoljno precizni i pouzdani.

Katastrofičarka

Za primjer je navela nedavni slučaj nizozemske europarlamentarne zastupnice Marietje Schaake, čiji je govor u Europskom parlamentu bio uklonjen s YouTubea jer je filter prepoznao riječi “mučenje” i “govor mržnje”. Naime, filter nije prepoznao da je njezin govor svojim cjelokupnim smislom bio usmjeren naglašavanju potrebe njihova sprječavanja. Unatoč tome što je greška bila prijavljena, video njezina govora još uvijek nije dostupan jer je žalba zapela u labirintu digitalne birokracije. Meštrović, kao i ostali internetski aktivisti upozoravaju da će primjenom direktive u obliku u kojem je ona predložena doći do cenzure interneta, koja će nepovratno utjecati na živote malih ljudi.

- Slobodan internet u interesu je svima, od bitcoin investitora do kumica na placu. Ako je sloboda komuniciranja osnovno ljudsko pravo, ljudska bića moraju imati slobodu prakticirati svoje pravo, pružiti djeci informacije i bolje obrazovanje te unaprijediti svoje poslovanje - rekla je, naglasivši da zastupa interes svih ljudi koji žive u digitalnoj eri.

Aktivisti koji se protive direktivi o zaštiti intelektualnog vlasništva smatraju da su u najvećoj opasnosti zapravo start-up tvrtke i internetski portali koji ovise o vijestima velikih novinskih kuća. Također, direktivom su izuzetno ugroženi i mali i srednji poduzetnici, koji u konačnici zapošljavaju više od 80 posto ljudi u Europskoj uniji. S druge strane, od implementacije filtera i tzv. poreza na link profitirat će jedino velike tvrtke koje zapošljavaju samo 6 do 7 posto Europljana.

Borba Leine Meštrović imala je mnogo uspona i padova. I sama je naglasila da se tijekom dvogodišnjeg angažmana suočila s čitavim spektrom emocija; od mišljenja da će se boriti poput Ivane Orleanske digitalnog doba, do stadija potpune depresije. Nerijetko su je nazivali teoretičarkom zavjere i katastrofičarkom.

Zbog velikog angažmana koji je uložila u digitalni aktivizam nema puno vremena za privatni život ili vezu, ali se, kaže u šali, nada da će u bliskoj budućnosti pronaći muža koji je blockchain programer. Kako živi u zemlji u kojoj se ljude koji se razumiju u internet i europsku regulativu može nabrojati na prste jedne ruke, izrazito joj je teško pronaći saveznike s kojima bi mogla podijeliti svoju borbu.

- Voljela bih dobiti savjete stručnjaka koji bi me mogli naučiti lakše komunicirati svoje interese. Htjela bih privući ljude koji dijele moju strast, kojima internet također predstavlja krvotok ljudske inteligencije i slobode govora - objasnila je Meštrović razloge zbog kojih se odlučila na razgovor s nama.

Iako nema konkretne planove što će raditi jednom kada borba protiv ovakve direktive bude završena, nada se da će u idućih pet godina nastaviti sa svojim životom baveći se digitalnim pravima kao interesom, a ne više kao svakodnevnom opsesijom.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
22. studeni 2024 07:30