Seniori na poslu

Nije turizam, ni građevina: Evo kojim poslom se bavi najviše Hrvata u 'zlatnim godinama'

Česi su u tim godinama najzastupljeniji radnici u rudarenju metala, dok se Poljaci i Slovaci bave zaštitarstvom i istražnim djelatnostima
Ilustracija, punionica bezalkoholnog pića
 Tom Dubravec / CROPIX

Da vas u nekom kvizu pogodi pitanje o djelatnosti u kojoj najviše rade stariji Europljani, oni iznad pedeset pete, ne biste pogriješili ako biste odabrali poljoprivredu, budući da je u agraru gotovo trećina zaposlenih u dobi od 55 do 74 godine.

Kad biste to rekli za Hrvatsku, ispali biste iz daljnjeg natjecanja, jer je točan odgovor da su radnici starije dobi najviše zastupljeni u - proizvodnji pića.

Česi su u tim godinama najzastupljeniji radnici u rudarenju metala: svaki drugi rudar je stariji radnik, Poljaci i Slovaci u zrelim godinama bave se zaštitarstvom i istražnim djelatnostima, Danci, Talijani i Finci u tim godinama najviše rade kao šumari i drvosječe. Stariji radnici u Njemačkoj, Francuskoj i Belgiji najviše rade u kućanstvima, a ti ih poslodavci zapošljavaju na poslovima pomoćnika, kuhara, sobara, sluga, pralja, vrtlara, vratara, konjušara, vozača, čuvara, odgojitelja, osobe koje čuvaju djecu, učitelja, tajnika, prenosi Slobodna Dalmacija.

Hrvatska je treća najlošija članica Europske unije po ukupnoj zaposlenosti, prema podacima Eurostata, pa ne čudi da joj isto mjesto pripada po zaposlenosti radnika od 55 do 64 godine. No, stvari se mijenjaju jer se zaposlenost starijih povećala znatno više nego ukupna zaposlenost u posljednjih desetljeće i pol, s 28 posto, koliko je iznosila 2003., zaposlenost u dobi od 55 do 64 godine porasla je na 42,8 posto lani. Dok je stopa zaposlenosti starijih u Hrvatskoj porasla gotovo za 53 posto, istovremeno je znatno manje porasla ukupna zaposlenost stanovništva od 20 do 64 godine – svega 11,6 posto, s 58,4 na 65,2 posto, po čemu su lošiji samo Talijani i Grci.

Mirovinska prava

Po zaposlenosti starijih Hrvatska je bolja samo od dvije zemlje, i to od Grčke, koja jedina u cijeloj Uniji nije povećala zaposlenost u dobi od 55 do 64 godina, i od bogatog Luksemburga. Jer, u proteklih 15 godina, dijelom vjerojatno i zbog krize, Europljani - s izuzetkom Grka - nastoje sve dulje raditi, objavio je Eurostat.

Jedan je to od načina da ljudi pokušaju povećati financijsku sigurnost u starosti, a ljudi koji odgađaju mirovinu zarađuju više novca, gomilaju dodatna mirovinska prava i možda će moći uštedjeti dio zarade ili je preusmjeriti na privatnu mirovinsku štednju. Europski statistički ured ne govori kakve su im mirovine, no činjenica da nastoje raditi sve dulje, dok ih zdravlje služi, kako bi stekli novce za crnje dane, govori nešto i o tome da se nastoje dodatno osigurati ili popraviti tanke mirovine.

U Sloveniji i Bugarskoj stopa zaposlenosti za osobe od 55 do 64 godine udvostručena je od 2003., do lani, na 47 posto, odnosno 60,7 posto, navode europski statističari i dodaju da je u Slovačkoj taj rast bio veći i stopa se povećala 2,2 puta, na 54 posto. Stope zaposlenosti među ljudima u dobi od 55 do 64 godine lani su bile više od 70 posto u Švedskoj, Njemačkoj i Danskoj, a niže od 50 posto u sedam članica Unije i bilježe ih Malta, Poljska, Slovenija, Rumunjska, Hrvatska, Grčka i Luksemburg.

Poljoprivreda

Iako je nizak, rastući udio Europljana u dobi od 65 do 74 godine nastavio je raditi. Lani je tako bilo zaposleno više od jedne četvrtine (26 posto) ove dobne skupine u Estoniji, dok su stope iznad 15 posto zabilježene u Rumunjskoj, Litvi, Portugalu, Velikoj Britaniji, Irskoj, Švedskoj i Letoniji. Hrvatska je u društvu nekoliko zemalja koje nisu u toj skupini jer je u njima zaposlenost tog stanovništva niža, pa je zaposlenost starijih od 65 godina pala u Hrvatskoj sa sedam posto u 2003. na 2,9 posto, a onih u dobi od 70 do 74 godine sa 7,3 posto na 2,1 posto.

Iz Eurostata navode da su lani ljudi u dobi od 55 do 74 godine činili gotovo petinu (19,4 posto) ukupnog broja zaposlenih u cijeloj Uniji. Taj je udio dosegao vrhunac u poljoprivredi, u kojoj je 30,3 posto svih radnika imalo između 55 i 74 godine. U sedam država članica EU-a poljoprivreda je bila vodeća djelatnost koja pruža rad ljudima u dobi od 55 do 74 godine, a u Portugalu je gotovo polovica ukupne radne snage u poljoprivredi u toj dobnoj skupini.

Radnici u dobi od 55 do 74 godine činili su 47,6 posto zaposlenih u usluzi građevinskih i krajobraznih djelatnosti u Litvi; 48,9 posto zaposlenih u stambenom zbrinjavanju u Estoniji; 50 posto zaposlenih u Češkoj imalo je od 55 do 74 godine u rudarstvu metalnih ruda, na Cipru je u toj dobi 60 posto zaposlenih u sanaciji i drugim uslugama gospodarenja otpadom; a 60 posto starijih radnika radi u kućanstvima u Belgiji.

EU: 58,7 posto, od 55 do 64 godine života

• Njemačka: 71,4 posto

• Češka: 65,1 posto

• Bugarska: 60,7 posto

• Irska: 60,4 posto

• Mađarska: 54,4 posto

• Austrija: 54 posto

• Slovenija: 47 posto

• Rumunjska: 46,3 posto

• Hrvatska: 42,8 posto

• Grčka: 41,1 posto

• Luksemburg: 40,5 posto

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
28. studeni 2024 18:09