Direktor Aluminija nakon mjeseca dana podnio neopozivu ostavku

Vršitelj dužnosti direktora mostarskog Aluminija Ante Rezić je, mjesec dana od imenovanja na tu dužnost, podnio neopozivu ostavku, potvrdili su u srijedu iz Nadzornog odbora, koji o toj ostavci neće raspravljati do sljedećih koraka oko eventualnog davanja u najam pogona tvrtke.

Kako su Hini potvrdili iz Nadzornog odbora, Rezić je ostavku dao zbog financijskih problema s kojima se kompanija suočava nakon što su prije sedam mjeseci njezini pogoni zaustavljeni. Do sljedećih koraka vezanih oko eventualnog davanja u najam pogona Aluminija, Nadzorni odbor neće raspravljati o ostavki koju je podnio Rezić.

"Sada se čekaju potezi Vlade Federacije BiH oko nove ponude grupacije MT Abrahama", naveli su iz Nadzornog odbora.

Naime, izraelsko-kineska grupacija koju predvodi MT Abraham Group još je uvijek zainteresirana za ponovno pokretanje proizvodnje u posrnuloj mostarskoj tvrtki. Predsjednik MT Abraham Group Amir Gross Kabiri najavio je početkom ožujka kako neće odustati od najma pogona te izrazio spremnost Vladi Federacije BiH dostaviti novi prijedlog sporazuma koji bi uvažio njihove primjedbe, nakon što su njihovu predzadnju ponudu ocijenili neprihvatljivom.

Za Vladu su problematični zahtjevi za subvencijama kompaniji i mjerama prema zaposlenicima koje Vlada nije u stanju ispoštovati. Prethodno je, pak, Nadzorni odbor Aluminija podržao ponudu kinesko-izraelskog konzorcija kojega, uz MT Abraham Group, čine i kineski partneri China Machinery Engineering Corporation (CMEC) i China Industry of Engineering Metal & Foreign Co., Ltd. (NFC).

Suglasnost je dao i predstavnik hrvatske Vlade na sjednici Nadzornog odbora i skupštine kompanije.

Predstavljenim planom, uz ostalo, predviđa se ponovno zapošljavanje 230 dojučerašnjih radnika Aluminija u roku od godinu dana od pokretanja pogona Ljevaonice. Nakon toga bi se trebala obnoviti proizvodnja u pogonima tvornica Anoda i Elektrolize. Izraelsko-kineska grupacija uz to ima u planu izgraditi elektranu kako bi dobili jeftiniju opskrbu električne energije.

Ključnu ulogu u odlukama o Aluminiju ima Vlada Federacije BiH, koja ima 44 posto udjela, a toliko imaju i mali dioničari odnosno radnici i mali dioničari, dok hrvatska Vlade drži 12 posto dionica.

Proizvodnja u Aluminiju obustavljena u srpnju prošle godine, nakon što su pogoni isključeni s napajanja električne energije zbog dugovanja koja su premašila 220 milijuna eura. Njegovim gašenjem bez posla je ostalo 900 radnika.