Iako je hrvatski zakonodavni okvir dobro posložen, u posljednje je vrijeme prisutan izvjesni animozitet u javnosti oko obnovljivih izvora energije. Temelja nema - višestruke koristi nadmašuju potencijalne rizike. Briga za okoliš, plodnu zemlju i životinjske i biljne vrste te zdravlje ljudi nije u suprotnosti s ciljevima energetske tranzicije i obnovljivim izvorima energije. No, izmjene prostornih planova i populistički narativ koji ih prati prijetnja su realizaciji velikog broja zelenih projekata u energetici.
Ovisnost o uvozu
Hrvatska i dalje ovisi o uvozu električne energije. Od 15 do 35 posto pokrivamo iz uvoza, a u godinama kada hidroelektrane ne proizvode toliko, i do 40 posto.
"U današnjim geopolitičkim okolnostima proizvodnja električne energije iz vlastitih izvora je nacionalni interes. Trebaju nam energetski projekti na domaćem terenu. Obnovljivi izvori energije, kojima smo natprosječno bogati, povećavaju energetsku neovisnost, a doprinose i razvoju lokalnog gospodarstva", rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.
Situacija između Rusije i EU pokazala je koliko su energetski suverenitet i nezavisnost simbol nacionalne snage. Netko energiju treba proizvesti, a hoće li to biti Hrvatska ili ćemo uvoziti, hoće li ta radna mjesta i investicije ostati unutar naših granica, nije nimalo svejedno. "Ako pomno biramo otkud je hrana koju kupujemo, zašto nam to nije važno i za energiju", pita se Šćulac.
Hrvatski potencijali za vjetroelektrane i sunčane elektrane mjere se u tisućama megavata. Samo jedna vjetroelektrana od 30 MW uz milijun eura investicije generira 1,2 milijuna eura za BDP. Radi se o više od 48 tisuća tona CO2 manje, kao da smo zaustavili rad 15 tisuća automobila tijekom godine dana. Veće oslanjanje na obnovljive izvore energije igra ulogu i u konkurentnosti hrvatske industrije koja bi, zahvaljujući većoj domaćoj proizvodnji, mogla plaćati niže cijene energije.
Višestruki benefiti
"Obnovljivi izvori energije od najvećeg su značaja za jedinice lokalne samouprave. Ne zahtijevaju nikakvo ulaganje u pripremu terena, komunalnu infrastrukturu ni održavanje. Od proizvodnje dobivaju direktni benefit u proračun koji mogu koristiti po svojim željama. Dodatna je korist kroz značajne indirektne benefite za lokalno gospodarstvo za vrijeme gradnje, ali i za vrijeme rada elektrane u više desetljeća. Ujedno su pozivnica za nove investicije u tom kraju", kaže Aljoša Pleić, direktor Acciona Energije i zamjenik predsjednika Udruženja obnovljivih izvora energije HGK.
Naknada za korištenje prostora, poznata i kao energetska renta, predstavlja sredstva koja općine mogu proizvoljno koristiti. Investitori podržavaju da se ta naknada i poveća jer puno znači za lokalne proračune, posebno ako je riječ o većim proizvođačima električne energije.
"Ako želimo da Hrvatska bude energetski neovisna, s konkurentnim cijenama električne energije, Ministarstvo gospodarstva trebalo bi dati jasan signal županijama, gradovima i općinama da se zadrže postojeći i stvore novi prostori za razvoj velikih projekata obnovljivih izvora energije. Popuštanje populističkim pritiscima bez jasne energetske strategije može imati dalekosežne negativne posljedice za hrvatsko gospodarstvo", smatra Ante Renić, direktor tvrtke VSB Energija Hrvatska.
Sadržaj nastao u suradnji s HGK-om
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....