Europski Parlament u svom djelovanju među prioritetima smatra i napore za ublažavanje posljedica brzih demografskih promjena te je podržao i novu Europsku komisiju da to bude prioritet u ovom mandatu.
Prema studiji koju je izradio Europski parlament pod naslovom 'Kako se kohezijska politika može suočiti s demografskim izazovima', pad broja stanovništva će se vjerojatno nastaviti u nekim regijama EU. Čak jedna trećina regija prema projekcijama imat će pad broja stanovnika u razdoblju od 2008 do 2030 godine.
Prema jednoj studiji Istraživačke službe Europskog Parlamenta (EPRS) postoji razlika između država članica u pristupu. Dok jedni daju prioritet poticajima za porast nataliteta, drugi ulažu u povećanje privlačnosti gradova ili regija za doseljavanje kako bi se ublažile posljedice smanjenja broja stanovnika.
Te izazove su prihvatili i brojni gradovi u Hrvatskoj koji i poduzimaju konkretne mjere kako bi se suočili s ovim izazovima.
Najkvalitetniji uvjeti
U proračunskim politikama hrvatskih gradova primjenjuje se 13 osnovnih mjera poticanja demografskog oporavka i skrbi za obitelji i mlade.
Službeni podatak da čak 98 posto hrvatskih gradova i općina iz svojih proračuna isplaćuje naknadu obiteljima za prvo rođeno dijete jedan je od dokaza da su mjere demografske politike i skrbi za obitelji i mlade uhvatile korijena i na lokalnim razinama vlasti.
Naknada za novorođene, kako je pokazala analiza Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, samo je jedna od 13 osnovnih mjera poticanja demografskog razvitka, osnivanja obitelji i zaštite mladih uz još čitav niz podmjera istog proračunskog predznaka, koje se provode na razini gradova. Riječ je, među ostalim, o potporama za začeće, trudnoću i majčinstvo, sufinanciranju vrtića, školskih udžbenika, prijevoza, prehrane i smještaja u učeničke domove, podjeli stipendija, poticanju studiranja i mjerama za stambeno zbrinjavanje.
Kao najpozitivnije primjere gradskih politika skrbi za djecu predškolskog uzrasta u vrtićima i jaslicama i subvencija za obitelji s više djece, Središnji državni ured za demografiju i mlade izdvaja Belišće, Umag i Vrliku.
- Grad Vrlika kroz različite programe za djecu i mladež godišnje izdvaja u svome proračunu oko dva milijuna kuna – kaže nam gradonačelnik Vrlike Jure Plazonić, izdvajajući iz palete demografskih mjera i skrbi za mlade koji se primjenjuju u ovom gradiću Splitsko-dalmatinske županije, među ostalim, osiguranje besplatnog vrtića za svu djecu s područja Vrlike, višegodišnji program dodjele stipendija svim redovitim studentima u iznosu od 500 kuna mjesečno i kupnju udžbenika svim učenicima s vrličkog područja što se, ističe Plazonić, primjenjuje već deset godina. Kada se zna da je proračun Vrlike oko 22 milijuna kuna, spomenuto ukupno izdvajanje za demografiju i mlade dobiva dodatno na težini.
U gradskoj upravi Umaga, referirajući se na spomenuti nalaz Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade, skrenuli su nam pozornost na gradski program 'Umag – grad djece'.
- Projekt obuhvaća izgradnju ili rekonstrukciju svih 17 zgrada umaških predškolskih i školskih ustanova te nadstandardno osigurava našoj djeci najkvalitetnije uvjete u okviru odgojno-obrazovnog procesa, od vrtića do fakulteta, pritom pružajući svima jednake mogućnosti – ističe gradonačelnik Umaga Vili Bassanese. Navodi kako je umaška gradska uprava između 2016. i 2020. za obrazovanje izdvojila oko 180 milijuna kuna, od čega je, dodaje, 20 milijuna kuna ili 12,5 posto obrazovnog proračuna usmjereno u radu vrtića. Za svoj novoizgrađeni vrtić 'Radost – Gioia' u Umagu kažu da je, po ocjeni struke, najsuvremeniji u Hrvatskoj.
Umag je među hrvatskim gradovima koji osigurava besplatne udžbenike za sve učenike s područja grada, a financira i produljeni boravak djece u školama i njihov besplatni prijevoz. Na pitanje koji su budući planovi Umaga u domeni demografije i skrbi za obitelji i mlade, gradonačelnik Bassanese kaže kako su u planu izgradnja još jednog područnog vrtića, područne škole i još jednog novog središnjeg vrtića.
- Rezultati projekta 'Umag – grad djece' su mjerljivi. Od 390 mališana u 2009. godini, broj upisane djece u vrtićima se povećao na 650 u 2018. godini te svi imaju osigurano svoje mjesto u vrtiću, u cijelosti besplatno i uz najviše standarde – zaključuje gradonačelnik Umaga.
Belišće je iz svoga proračuna prošle godine izdvojilo 7,6 milijuna kuna za demografske mjere i skrb za obitelji i mlade, a plan za ovu godinu, prema riječima gradonačelnika Dinka Burića, je 9,4 milijuna kuna.
- Od 2018. kontinuirano provodimo 22 demografske mjere, a jedan od rezultata mjera je da Belišće bilježi porast nataliteta, nasuprot prevladavajućim trendovima pada broja novorođene djece u Hrvatskoj – kazao nam je Burić, izdvajajući iz demografskih mjera gradske uprave kojoj je na čelu, među ostalim, odluke iz 2019. o besplatnom vrtiću za djecu koja pohađaju matični vrtić u gradu i područni u Gatu i naknadi od 1000 kuna za obitelji koje nisu uspjele upisati djecu u vrtić.
Gradonačelnik Burić skreće pozornost i na odluku uprave kojoj je na čelu o stipendiranju svih studenata s područja grada za što je, navodi, u proračunu izdvojeno milijun kuna. Izdvaja i napore grada da kroz program društveno poticane stanogradnje POS pomogne rješavanje stambenog pitanja za mlade obitelji.
POS program
- Grad se uključio u program POS poklanjanjem građevinskog zemljišta, financiranjem ishođenja potrebne dokumentacije i komunalnog doprinosa, a pokriti će i troškove priključaka na komunalnu infrastrukturu za sve buduće stanare zgrada – navodi gradonačelnik Burić, napominjući i kako je Belišće među gradovima s najvećim naknadama za novorođenčad u zemlji.
U prilog Burićevim riječima idu podaci Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade. Naime, prema izračunu Ureda, najveći iznos naknade za prvo rođeno dijete u obitelji, među gradovima, isplaćuju Imotski i Opatija, po deset tisuća kuna. Slijede, sa šest tisuća kuna naknade Ilok te, s pet tisuća kuna, Belišće, Novi Vinodolski, Vrlika, Vis, Stari Grad na Hvaru i Vrbovsko.
Imotski i Opatija, prema spomenutome izvoru, predvodi i redoslijed gradova s najvećim izdvajanjem za drugo rođeno dijete u obitelji. U sjedištu Imotske krajine naknada za drugo dijete iznosi 20 tisuća kuna, dok Opatijci mogu računati na istovrsnu naknadu u iznosu od 15 tisuća kuna. Među pet najizdašnijih gradova po pitanju proračunske naknade za drugo dijete su i Vrlika, Stari Grad i Vis s iznosom od deset tisuća kuna.
Dio gradova otišao je u proračunskim naknadama za novorođenčad i korak dalje, zajamčivši pomoć i obiteljima s više od dvoje djece. Grad Vis izdvaja ukupnu naknadu za treće dijete u obitelji od 276 tisuća kuna, pri čemu je 20 tisuća kuna jednokratna naknada a ostatak su mjesečne rate od 1200 kuna do deset godine života djeteta. Iza Visa, po visini ove vrste naknade, slijede Komiža (120 tisuća kuna), Stari Grad (70 tisuća), Split (55 tisuća), Zagreb (54 tisuća) te Imotski s 50 tisuća kuna proračunske naknade za treće dijete u obitelji.
Osim vlastitih proračunskih izvora, gradovi se u posljednje vrijeme u financiranju demografskih politika i ostvarivanju skrbi za obitelj i mlade sve više okreću fondovima Europske unije. Prema podacima portala Gradonačelnik.hr, Hrvatska je u 2019. i 2020. iskoristila oko 318 milijuna kuna bespovratnih potpora Europske unije za unaprjeđenje rada vrtića. Od tog iznosa, prema istome izvoru, 144 milijuna kuna osiguralo je za svoje potrebe 19 gradova te, u odvojenoj proceduri, 35 gradskih vrtića s ukupnim iznosom povučenih potpora od 141 milijun kuna.
Inovativni vrtići
Najveće iznose bespovratnih EU potpora za vrtiće, izračunao je Gradonačelnik.hr, povukli su Zadar (14,2 milijuna kuna) i Dubrovnik s 14 milijuna kuna, a više od 13 milijuna kuna iz istoga izvora osigurali su i Split (u suradnji s vrtićem Cvit Mediterana), Bjelovar, Solin i Mursko Središće. Među najuspješnije gradske sredine po ovom pitanju, portal ubraja i Prelog, Karlovac, Metković i Vrgorac.
Zadru je spomenuti iznos odobren za projekt 'Mreža Zadar – mreža inovativnih vrtića po mjeri djece i roditelja' kojim se, među ostalim, predviđa organizira produljeni boravak u vrtićima i smjenski rad u sedam predškolskih ustanova i više od 20 područnih objekata na području Zadra. Dodatni cilj zadarskog projekta je unaprijediti uslugu predškolskog odgoja, među ostalim, i kroz programe Odgoja za održivi razvoj i Montessori programa.
Osim bespovratne pomoći za rad vrtića, dio gradskih uprava uspješno je kandidirao i za bespovratna sredstva Fonda za europsku pomoć u okviru projekta Osiguranje školske prehrane za djecu u riziku od siromaštva. Iz tog izvora, utvrdio je Gradonačelnik.hr, 13 gradova povuklo je krajem prošle godine devet milijuna kuna. Riječ je, prema istome izvoru, o Bjelovaru, Osijeku, Gospiću, Čakovcu, Slavonskom Brodu, Zadru, Sisku, Varaždinu, Požegi, Vinkovcima, Vukovaru i Križevcima.
Najveći iznos iz spomenutog programa Fonda za europsku pomoć, gotovo milijun kuna, osigurao je Sisak za svoj projekt 'Zdravi objed svima'. Prema podacima sisačke gradske uprave, kroz 'Zdravi objed svima' obuhvaćena je prehrana 984 učenika u devet gradskih osnovnih škola.
Ipak, financijski najizdašniji poduhvati gradova u nastojanju da demografsku politiku i skrb za obitelji i mlade sufinanciraju iz EU fondova, ostvareni su kroz Program ruralnog razvoja Europskog poljoprivrednog fonda. Naime, prema podacima Gradonačelnika.hr, iz Programa ruralnog razvoja osiguran je novac za izgradnju, dogradnju i opremanje 200 vrtića. Deset gradova, navodi Gradonačelnik.hr, osiguralo je iz spomenutoga izvora po sedam milijun kuna i više od toga iznosa (do maksimalno 7,5 milijuna kuna) za investicije u vrtiće. Riječ je, među ostalima, o Garešnici, Otočcu, Skradinu, Klanjcu i Lipiku.
Prema pravilima Programa ruralnog razvoja, gradovi mogu ostvariti od 80 posto do 100 posto iznosa investicije o vrtiće, ovisno o stupnju razvijenosti. Milijun eura najviša je potpora EU koju gradovi mogu ostvariti kroz ovaj program. Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko trideset posto djece nije upisano u vrtiće, a Europska unija spomenutim i drugim mjerama želi postići da 95 posto djece u Uniji pohađa vrtić.
