Izabrali smo 25 najperspektivnijih hrvatskih startupa za pratiti u 2022. godini. Do prije desetak godina cijeli se startup ekosustav u Hrvatskoj mogao svesti na 25 startupa.
Ove godine žiri od 14 vrhunskih poznavatelja domaće startup scene, i to iz - Fil Rouge Capitala, South Central Venturesa, Feelsgooda, VentureXchange, Funderbeam SEE Zagrebačke burze, ZICER-a, FER-ovog inkubatora SPOCK-a, Algebra LAB-a, BIRD Incubatora, gaming Inkubatora PISMO, Infobip Startup Tribea, udruge UBIK i CroAI-a te Hanza Medie - za izbor 'NovacHR TOP25 startupa za pratiti u 2022.' inicijalno je predložio njih više od 120!
Hrvatski startup ekosustav značajno je narastao unazad deset godina, a u odnosu na lani čini se kao da se utrostručio. Ukupan broj mladih, novih visoko-tehnoloških hrvatskih poduzetničkih projekata koji imaju vlastiti proizvod, skalabilan poslovni model i šire se tražeći investicije, po neslužbenim procjenama, kreće se između 500 i tisuću.
Ovogodišnjih NovacHR TOP25 startupa, koje je kao generalni pokrovitelj podržao prvi hrvatski jednorog Infobip, krema je nove hrvatske startup scene. To su domaće poduzetničke zvijezde od kojih se najviše očekuje u 2022. godini! Oni su dosadašnjim radom i onim što trenutačno pripremaju pokazali da opravdavaju takva očekivanja. Iako bi ih nazvali "malima", startupima, njih 25 zajedno je u 2020. imalo prihod veći od 10 milijuna eura. U prosjeku rastu i do 10 puta godišnje, a kontinuirano povećavaju broj zaposlenika pa ih trenutačno imaju gotovo 300.
Riječ je o novim, mladim startup zvijezdama među kojima od ove godine nisu Infobip i Rimac Automobili/Rimac grupa. Oni više ne mogu ući na ovaj popis i to je odlična vijest za domaći startup ekosustav. Preveliki su. NovacHR TOP startupi mogu biti isključivo startupi koji imaju do 100 zaposlenika, do 100 milijuna kuna prihoda i nisu primili više od 10 milijuna dolara investicije. Povukli smo tu liniju da bi dali priliku i novim, najboljim poduzetničkim mladicama.
Istina, i ove godine kriteriji nisu onako strogi kako bi mogli biti. Hrvatska još nije takav poduzetnički raj da bi mogli primjerice reći da je startup samo tvrtka stara godinu, tri ili najviše pet godina. Međutim, lani je na NovacHR popisu TOP startupa 90 posto njih imalo pravno sjedište u SAD-u, Velikoj Britaniji, Austriji, Švicarskoj i Gibraltaru. U Hrvatskoj su samo držali razvoj. Ove godine, 18 od NovacHR TOP25 startupa ima sjedište u domovini. Najprominentniji domaći startup poduzetnici u pravilu za sjedište svog startupa biraju Zagreb, ali po prvi put vidimo da nove zvijezde svoja sjedišta postavljaju izvan metropole, u Rijeci, Karlovcu, Buriloviću i Varaždinu.
Stevica Kuharski, principal fonda Fil Rouge Capital kaže da brojnost startupa i njihova kvaliteta, kao i investicije pokazuju kako se ekosustav ubrzano razvija.
- I dalje je primjetna razlika u shvaćanju što je to startup, a što je klasična kompanija, no ta je razlika sve manja. Startupi kao gospodarska tema su u 2021. bili i važniji i jači nego prošle godine, i pokazali su kako je uspjeh moguć, kako uspjeh nije samo misaona imenica koja možda postoji samo s onu stranu Atlantika - kaže Kuharski.
Tome je pomoglo kreiranje kritične mase poduzetnih ljudi navodi Željko Krizmanić, voditelj BIRD Incubatora.
- Pojedini fakulteti prenose bitnu količinu potrebnih novih znanja i vještina, a inovativnost pojedinaca iz ove regije često je obilježila važne tehnološke pomake globalno tako da izvanredni uspjesi domaće scene, kao i uspješne poslovne karijere naših stručnjaka u međunarodnom korporativnom i akademskom svijetu, to samo potvrđuju - kaže Krizmanić.
Vedran Blagus, investicijski menadžer u South Central Venturesu kaže da je danas hrvatski startup ekosustav zrela i entuzijastična zajednica. Naglašava da je k tome u 2021. rasla još brže nego 2020.
- Vidim ne samo više startupa već i više mentoriranja između iskusnijih organizacija i početnika što daje dodatnu snagu našoj tech sceni, jer ljudi dijele iskustva - dobra i loša - i uče na greškama - kaže Blagus.
Frane Šesnić, direktor ZICER-a pojašnjava da su se i startupi počeli bolje profilirati.
- Zadnjih godina svjedoci smo značajnog rasta percepcije potencijala tehnoloških startupova u Hrvatskoj. Posebno naglašavam riječ "tehnološki" jer se riječ startup primjenjuje na razne poduzetničke inicijative, ali je ključno naglasiti da smo fokusirani na startupove koji razvijaju vlastite inovativne tehnološke proizvode koji su skalabilni za globalno tržište - kaže Šesnić.
Hajdi Ćenan, potpredsjednica udruge za umjetnu inteligenciju CroAI kaže da je upravo mogućnost brzog globalnog skaliranja glavna posebnost startupa.
- Hrvatska je idealna kao poligon za kreiranje, testiranje i validiranje rješenja, ali tržište je cijeli svijet - kaže Ćenan.
Mario Čelan, pokretač gaming Inkubatora PISMO upozorava da je razvoj startupa važan za cijelo hrvatsko gospodarstvo i mirovinski sustav.
- U Novskoj danas, upravo zahvaljujući brojnosti otvorenih startupa, i to kroz mjeru samozapošljavanja, doveo je do toga da umjesto donedavnih dva umirovljenika na jednog radnika danas na jednog umirovljenika dolazi jedan radnik - kaže Čelan.
Nikola Pavešić, voditelj Infobip Startup Tribe-a kaže da je pojava scale-upa i jednoroga u Hrvatskoj jasan signal da je domaći startup ekosustav ušao u zrelu fazu.
- Do 2025. ja bih rekao da imamo priliku za tri, a do 2030. možda i pet jednoroga. Neki će reći da sanjam, ali da mi je netko rekao pred pet ili deset godina da će Hrvatska imati skoro dva jednoroga – i to tako moćna, vjerojatno bih i ja istoj osobi rekao da sanja. Uspješan ekosustav eksponencijalno raste, ali ne smijemo zaboraviti na početak tog cijelog sustava gdje moramo ulagati u startupe i edukaciju od najranijih faza – od fakulteta pa čak i puno ranije - kaže Pavešić.
Matija Srbić, voditelj FER-ovog inkubatora SPOCK-a kaže da je FER s tom namjerom i pokrenuo vlastiti inkubator i podržao izbor NovacHR TOP25 startupa.
- Konstantno pratimo događanja na startup sceni i surađujemo s gotovo svim kolegicama i kolegama koji su ove godine bili dio žirija. Smatramo da je sad pravo vrijeme da pokušamo što više naših studenata, istraživača i profesora uključiti u startup ekosustav - kaže Srbić.
Maja Brkljačić, voditeljica razvoja Algebra LAB-a, nasljednika najstarijeg startup inkubatora u Hrvatskoj ZIP-a i institucije iza koje stoji najveće privatno učilište u Hrvatskoj kaže obrazovne institucije sve jače okreću prema poduzetništvu.
- Jači razvoj poduzetništva i poduzetničkog mindseta je jedan od velikih prioriteta EU u razdoblju 2021-2027., jer takav pristup može dati brže i kvalitetnije odgovore na sve goruće probleme današnjice od zelene tranzicije do održive proizvodnje hrane - kaže Brkljačić.
Renata Brkić, suosnivačica Feelsgood Social Impact Investment Fonda, prvog koji je u cijelosti nastao u Hrvatskoj i ovdje ima i sjedište i drži kapital, naglašava da smo ipak zakoračili iz vremena kad je razvoj poduzetništva u Hrvatskoj bio obilježen teškim i nepoticajnim uvjetima.
- Danas je situacija bitno bolja, Hrvatska ima razvijenu mrežu inkubacijskih i akceleracijskih programa kojoj u smislu mentorstva izuzetno doprinose uspješni hrvatski startup osnivači. Formirana je snažna izvaninstitucionalna zajednica uspješnih poduzetnika kojima je stalo poticati razvoj dobre poduzetničko investicijske klime u zemlji. Stigli su fondovi rizičnog kapitala. Počeli smo osjećati učinke prvog programskog razdoblja članstva u EU. Da, dolazi do ubrzanog razvoja hrvatskog startup ekosustava, a brojnost startupova mu je izravno korelirana - zaključuje Brkić.
No, najbolji poznavatelji hrvatskog startup ekosustava upozoravaju da situacije itekako može biti bolja. Tako Ognjan Despot, direktor Funderbeama SEE, investicijske startup platforme Zagrebačke burze smatra da bi dobro rješenje bilo kad bi najveće kompanije u hrvatskom vlasništvu pokrenule neku vrstu fonda za ulaganje u domaće startupe.
- Za tako nešto trebale bi određene porezne olakšice, a kroz ulaganje u hrvatsku startup zajednicu, dakako, velike bi kompanije dale mentorstvo i pomoć mladim poduzetnicima, i ono najvažnije - zadržali bi mlade inovatore, poduzetnike i zaposlenike u Hrvatskoj - kaže Despot.
Mirna Marović, direktorica VentureXchange kaže da startupi, posebno oni koji su se našli na popisu NovacHR TOP25 i dalju su pod rizikom da budu prisiljeni svoja sjedišta preseliti u inozemstvo.
- Bez obzira na VC fondove prisutne u Hrvatskoj i jedini akcelerator, postoji još uvijek veliki financijski jaz između ponude kapitala i potražnje od strane kvalitetnih i održivih startupova. Najizraženiji je za startupe koji bi trebali 100 do 200 tisuća eura kapitala, ali i oni koji traže više od 2 milijuna eura nerijetko da bi došli do sredstava financiranja sele svoje sjedište u jedno od povoljnijih zemalja za ulagače, poput SAD-a i Velike Britanije. Sasvim sigurno je da su Hrvatskoj potrebni dodatni VC fondovi i akceleratori fokusirani prvenstveno na poduzeća u ranim fazama razvoja, a nadamo se da će se dio EU sredstva koristiti upravo i u tu svrhu - kaže Marović.
Najjaču kritiku cijelom startup ekosustavu uputila je pak Belma Gutlić, članica upravnog odbora udruge za blockchain i kriptovalute UBIK-a. Ona je pokrenula i uspješno prodala svoj startup, a dobro poznaje i startup ekosustave u inozemstvu. Po njenom mišljenju startup ekosustav u Hrvatskoj trenutno je u lošijem stanju nego prije.
- Ne mislim na broj startupa nego sadržaj, mogućnosti i pomoć koja se nudi tim startupima. Postoji par inicijativa i hubova koji nisu popraćeni dodatnim sadržajem poput edukacija, radionica, dijeljenja znanja ili evenata na kojem bi se radio fundraising ili proširivao posao i radile slične inicijative. Broj VC-eva koje imamo u Hrvatskoj također potvrđuje to pa se sve češće startupi okreću crowdfundingu što i nije neka sreća s obzirom na dobiveno - kaže Gutlić.
Pojašnjava da je možda subjektivna, jer "dugo vremena nije ništa bilo zbog COVID-a" i stoga naglašava da joj je i samoj teško procijeniti vremenski period kad se zadnji put "nešto događalo". Upozorava pak da ako se nešto konkretno ne učini izvjesno je da slijedi scenarij koji opisuje prvi čovjek investicijske platforme Zagrebačke burze Funderbeama SEE.
- Meni je zanimljivo koliko se primjećuju znanja i sposobnosti hrvatskih osnivača startupa u inozemstvu pa sve češće dolazi do akvizicija ili ulaganja stranih VC-eva, što je dobro za pojedine startupe, ali ne i za sami ekosustav startupa u Hrvatskoj - zaključuje Gutlić.