NOVO 14:45 Kada se govorilo o povezivanju turizma i zdravstva na konkretnim primjerima, Gereo Graf iz tvrtke Qunomedical Berlin, digitalnog centra koji povezuje pacijente i ustanove s uslugama kaže da je današnjim pacijentima najbitnije biti brz, transparentan i kvalitetan.
- Naša je tvrtka osnovana prije tri godine, a većinom radimo s pacijentima iz Austrije, Velike Britanije, Irske, Skandinavije, SAD-a. Surađujemo s klinikama iz 25 zemalja svijeta, te s dvije klinike u Hrvatskoj – Bagatinom i Svetom Katarinom. Što ti gosti žele? Žele najbolje doktore i najbolje tretmane. Druga bitna stvar je da im je osiguran transfer i smještaj, odnosno da imaju povjerenja primjerice doći u Zagreb, kazao je.
Dodao je da je iznimno važna i brzina odgovora na upite pacijenata jer će se inače okrenuti drugima. Naravno, vrlo bitnu ulogu igraju i cijene. Međutim, nekim poznatim destinacijama koje su poznate po uglednim zdravstvenim ustanovama kao što su Krapinske Toplice nedostaje smještaj, odnosno hotelskih kapaciteta jer često pacijenti dolaze s pratnjom koja želi biti u njihovoj blizini. A za to nemaju uvijek mogućnosti. Načelnik te općine Ernest Svažić očekuje njemačka, ruska i kineska ulaganja u turistički segment.
- Nedostaje nam hotelskih soba. Prije tri godina uloženo je u vodeni park Aquae Vivae koje su nam odlično upotpunile ponudu kao i proširenja hotela Villa Magdalena. Ali to nije dovoljno. Lakše je sagraditi hotel pored takve zdravstvene infrastrukture nego obrnuto. Sada je naš fokus na privlačenje investicija u smještajne kapacitete pored naših bolnica, najavio je načelnik Krapinskih Toplica. Josipa Jutt Ferlan, predsjednica udruženja hotelijera pri HGK i direktorica Zagreb City Hotelsa kaže da se još uvijek ne zna koliko zapravo gostiju dolazi u Hrvatsku radi zdravstvenog turizma jer klinike, bolnice i hoteli nisu udruženi.
- Iz perspektive hotelijera, gost koji dolazi u destinaciju zbog zdravstvenog turizma, su segment koji je u gerili. Ne znamo koliko ih je i kako bismo se trebali posvetiti tim gostima. Zato je potrebna veća suradnja, zaključuje Jutt Ferlan.
-----------------------------------
13:26 Privatnici koji se bave zdravstvenim turizmom nisu bili pozitivni kada ih se pitalo jesu li zadovoljni što je napravljeno u zadnje četiri godine. Ognjen Bagatin, član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb te ravnatelj poliklinike Bagatin kazao je da je četiri milijuna kuna koliko se izdvaja za promociju zdravstvenog turizma premalo.
- Htjeli bismo biti uspješna destinacija zdravstvenog turizma, ali ne bismo htjeli ulagati. Da bismo se dobro promovirali, potrebno je i 20 milijuna kuna za promociju. Imamo šampione zdravstvenog turizma, a čekaju da se nešto dogodi i da ih se posluša. Postanimo svjesni da je svake godine kod nas 19 milijuna ljudi. Hajdemo ih „napasti“, ne moramo ići van tražiti goste, kazao je Bagatin.
Oštar je bio i ugledni zagrebački oftamolog Nikica Gabrić, koji je poznat po oftamološkoj svojoj klinici Svjetlost, koji je poručio da je država loš gospodar i da toplice neće moći napredovati dok se ne privatiziraju.
- Što smo? Istok ili zapad. Nismo ni jedno ni drugu. Uzdržavamo softrealizam. To je kao da očekujete da životnije u zoološkom vrtu postanu lovci. Ako želimo razvijati zdravstveni turizam, zaboravimo javne zdravstvene ustanove. Poljoprivrednici imaju bolji status nego doktori. Doktor ne može kupiti CT, magnet uz pomoć poticaja, a poljoprivrednici mogu i kombajn, muzlice… Ministarsko turizma je prepoznalo zdravstveni turizam i gura ga, ali svi ostali su prespori i neučinkoviti, kaže Gabrić i pita se koliko je lječilišta dosad privatizirano.
- Ne može lječilište biti uspješno dok ga vodi država, jer ljudi nisu motivirani za razvoj tih lječilišta. Trebamo ih privatizirati i 25 do 30 posto kapaciteta pustiti za one koji dolaze preko HZZO-a. Dok to ne shvatimo, nema razvoja, poručio je Garbrić.
Rekao je da trenutno privatne bolnice u Hrvatskoj ne pokrivaju ni pet hektara površine, zato jer se praktički privatna praksa održava u javnim ustanovama.
- Ljudi odlaze iz sustava jer je nepreveden i ne može se mijenjati. Nepravda i nemogućnost promjene, to ih muči. S druge strane u privatnim zdravstvenim ustanovama ne možete isplatiti dobit. Tko će onda u taj segment ulagati? Treba samo jedno 'ne' prekrižiti u zakonu, ali to nije napravljeno. Mi privatnici nemamo pravo uzimati novac iz EU fondova, dok javni sektor može. A zanimljivo je da su Slovenci opremili svoje klinike s 50 posto nepovratnih sredstava. Zašto to i mi ne želimo napraviti i tko nam to brani? Imamo problem u glavi. Bojimo se privatne inicijative i stalni zagovaramo spas iz države. Država je loš gospodar u zdravstvu i turizma jer se ne zna vlasnik, nema odgovorog menadžera i nema radne etike gdje će ljudi voljeti svoju ustanovu u kojoj rade, njegovo je mišljenje. Dodaje da bi svaki veći grad trebao imati zdravstveni centar s više vrhunskih usluga gdje će gosti mogu doći i rješavati više različitih zdravstvenih problema. A trenutno je u državi 20 privatnih ustanova koje godišnje zarađuju godišnje 30 milijuna kuna što je premalo.
- Biste li vi išli u Albaniju rješavati svoj zdravstveni problem? Vjerojatno ne biste. E zapadna Europa na Hrvatsku isto tako gleda. Fali nam entuzijazma, postali smo birokrati. Vi danas u bolnici ne možete dobiti posao bez da imate veze. Svi bi radili radili u državnoj službi i dva puta godišnje koristili stari godišnji odmor. Moramo imati drugačiji radnu etiku. Ako nemate veze, živite bezveze, zaključio je.
Nekadašnja direktorica Termi Tuhelj, sada konzultantica u turizmu Ivana Kolar veli da se pak puno napravilo za wellness segment o kojem se nekada nije znalo puno pa je goste trebao educirati.
- Kada smo pokretali wellness u termama Tuhelj morali smo ljude educirati što je to uopće wellness. Dakle, u posljednje četiri godine izgradio se niz predivnih hotela u kojima se uredio predivan wellness. Na moru ih je više, na kontinentu ih tek moramo urediti. Razvila se svijest o wellnessu kao dio zdravstvenog turizma i ozbiljnije se pristupa pripremi wellness sadržaja. Otvaraju se nova radna mjesta. Kako se donio novi zakon o zdravstvenoj zaštiti omogućiti će javnim lječilištima da se tržišno bave ugostiteljstvom. Međutim, još uvijek nemamo cjelovit proizvod u zdravstvenom turizmu. Trebamo povezati hotele i bolnice, smatra ova stručnjakinja. Viziju kako bi to trebalo ubuduće izgledati ima Zdeslav Radovčić, organizator HTI konferencije te osnivač i vlasnik Energy Clinica. Bolnice bi trebale biti pravi hoteli.-U budućnosti više neće biti razlika između hotela bolnica. Bolnice će sve više sličiti hotelima, a hoteli će imati sve više medicinskih usluga. Nedavno sam tome svjedočio u Abu Dhabiju, poručio je Radovčić.
----------------------------------------
12:55 Neda Telišman Košuta s Instituta za turizam predstavila je što je od 2014. do danas učinjeno kada govorimo o ulaganjima u zdravstveni turizam te promociju i udruživanje ponude ovog segmenta turizma kroz analizu Akcijskog plana zdravstvenog turizma koji je izrađen za period od 2014. do 2020. godine.
Istaknula je kako je plan bio do iduće godine da Hrvatska postane međunarodno prepoznatljiva zdravstveno – turistička destinacija uz razvijeni wellness, lječilišni, medicinski segment. No to nije ostvareno.
- Ciljevi plana bili su postizanje visoke kvalitete zdravstvenog turizma, oslanjanje na prirodne ljekovite činitelje, obogaćivanje specijalizacije i diferencijacije ponude, podizanje stručnosti osposobljenosti kadra, obogaćivanje wellness ponude, diferencijacija lječilišne ponude kroz specijalizaciju, unapređenje međunarodne prepoznatljivosti i poželjnosti. Ciljevi su bili i vlasničko, organizacijsko i tržišno restrukturiranje lječilišta i specijalnih bolnica u javnom vlasništvu.
U protekle četiri godine zdravstveni je turizam ušao u fokus stručne javnosti, govori se o njemu. Međutim, to ide presporo s obzirom na dinamiku akcijskog plana i u odnosu na stremljenje dionika, rekla je Telišman Košuta.
Dodala je da je ipak napravljeno nekoliko pozitivnih iskoraka – osnovani su klasteri zdravstvenog turizma Kvarnera i Zagreba, u osnivanju je klaster u Slavoniji te u Splitu te se očekuje osnivanje specijalističkih klastera.
- Isto tako je usuglašeno je zakonodavstvo-pa se sada lječilišta mogu baviti smještajem i uslužnim djelatnostima. Čeka se još donošenje jednog pravilnika. Lječilišta i specijalne bolnice u državnom vlasništvu pripremile su velik broj investicijskih planova i dio je realiziran. Primjerice sustavno se ulaže u lječilište u Velom Lošinju, očekuju se ulaganja u Talassoterapiju u Crikvenici. S druge strane privatni sektor korača velikim koracima, a predvodnici zdravstveno- turističke ponude su ortopedija, oftalmologija, plastična kirurgija i dentalna medicina. Također, najavljuju se velika ulaganja u topličke sustave, kazala je.
Isto tako, ulaže se više u promociju. Hrvatska turistička zajednica ulaže godišnje u promociju zdravstvenog turizma četiri milijuna kuna i s HGK podignut je portal o toj ponudi.
- Za stvaranje novog imidža morat ćemo uložiti još puno napora, jer još nismo prepoznatljiva zdravstveno turistička destinacija, zaključila je.
------------------------------------
12:05 Naglasak na ljude i osoblje u Hrvatskoj te na sinergiju raznih sektora stavili su i stručnjaci tijekom panela konferencije.
- Timski rad koji je lani cijeli svijet vidio na nogometnom prvenstvu treba biti vidljiv i u drugim sektorima u Hrvatskoj – savjetovala je Csilla Mezosi, direktorica Udruženja europskih spa centara, na panelu Trendovi u zdravstvenom turizmu dodavši da je upravo suradnja između svih aktera u turizmu bitna, kako između javnog i privatnog sektora tako i između njih i potrošača.
Isto je zamijetio i predsjednik Uprave Croatia osiguranja Damir Vanđelić koji smatra da imamo liječnike i znanstvenike koji su na samom svjetskom vrhu, a ono što nam nedostaje jest strategija i taj medicinski uspjeh preseliti u poduzetništvo.
No, suradnja i sinergija mora postojati i među raznim medicinskim područjima i djelatnicima također jer trenutno imamo razmrvljene sektore, kazao je Vanđelić kao primjer navodeći dentalnu medicinu.
- Riječ je o tržištu od čak 300 milijuna eura, a razbacano je. Ono o čemu trebamo razmišljati s ciljem razvoja zdravstvenog turizma u Hrvatskoj su zajedničko brendiranje i reklama – naglasio je.
A brendiranje Hrvatske u sektoru zdravstvenog turizma, složili su se sugovornici, treba se temeljiti upravo na kvaliteti koju naše ustanove, centri i ono najbitnije – ljudi, mogu pružiti. Masovni turizam, objasnili su, troši naše resurse i prvi nestaje. Stoga sve resurse treba usmjeriti na izgradnju brenda Lijepe naše kao destinacije koja pruža kvalitetnu uslugu. To nam, smatraju sudionici panela, ide dobro.
- Iako razvoj zdravstvenog turizma u Hrvatskoj nije savršen jer nedostaje sustavni pristup u stvaranju kvalitetnih lanaca vrijednosti na koje se trebamo fokusirati, imamo nekoliko uspješnica kao što su operacija kuka i koljena o kojima se piše diljem svijeta ili spomenuta dentalna medicina – kazala je Hrvojka Skoković Harašić iz Deloittea dodavši da mnogo Europljana putuje u Hrvatsku upravo zbog naše medicinske usluge.
- Medicina s pet zvjezdica ključ je uspjeha – složio se Damir Vanđelić.
--------------------------------
9:55 - Gost zdravstvenog turizma izuzetno je educiran, ima visoka očekivanja i visoku platežnu moć s mjesečnim primanjima od oko 3.000 eura te ostvaruje iznadprosječnih 13 noćenja – objasnio je ministar turizma Gari Capelli na otvorenju konferencije o zdravstvenom turizmu u Lijepoj našoj. Stoga taj tip turizma, kako smatra Martina Bienenfeld, direktorica Turističke zajednice grada Zagreba, „moramo bolje upoznati i ozbiljnije strateški razvijati“.
Zdravstveni turizam, naime, najbrži je rastući turistički sektor s godišnjim rastom od 15 do 20 posto i tako je zapravo uzor cjelogodišnjeg poslovanja.
- Imamo izvrne predispozicije; povoljnu klimu, izvrsnu kombinaciju prirodnih i tehnoloških resursa te educirane djelatnosti i ljude – kazao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Da je osoblje jedan od najvećih potencijala Hrvatske u sektoru zdravstvenog turizma, vjeruje ministar zdravstva Milan Kujundžić. Uz klimu, vodu, zrak i sigurnost koju naša država pruža, ministar Kujundžić naše ljude vidi kao ono najvrjednije što Hrvatska ima i na tom temelju, kako je rekao, možemo izgraditi vrlo kvalitetan zdravstveni turizam.
Ipak, istaknuli su posjetitelji konferencije, potrebno je pojačati promotivne aktivnosti i brendirati Lijepu našu kao „mjesto za zdravlje“. Osim toga, naglasio je Burilović, moramo riješiti vlasništvo još mnogih objekata, uskladiti naše standarde s onima Europske unije i steći međunarodne certifikate.
- Zdravstveni turizam poluga je budućnosti našeg turizma – kazao je ministar Capelli dodavši da će upravo zdravlje biti jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti.
---------------------------------------
Oko 200 sudionika stručnjaka okupit će se u utorak s početkom u 9 sati na velikoj konferenciji o zdravstvenom turizmu Health Spot Croatia Conference u zagrebačkom hotelu Esplanade. Riječ je o konferenciji u organizaciji Turističke zajednice grada Zagreba i Hrvatske turističke zajednice, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma, Ministarstva zdravstva i Hrvatske gospodarske komore, a razgovarat će se o perspektivama daljnjeg razvoja ovog vida turizma koji je u usponu, ali i o tome kako stvoriti nove proizvode, na koga se ugledati te kako se mogu povezati pružatelji turističkih i zdravstvenih usluga. Konferenciju će, među ostalim, otvoriti i ministar turizma Gari Cappelli, koji se u svojem mandatu itekako zalaže za razvoj ovog oblika turizma, koji je jedan od najbrže rastućih trenutno u svijetu.
- Zdravstveni turizam jedan je od najistaknutijih turističkih proizvoda s dugom tradicijom i poviješću, kako u Hrvatskoj tako i u Europi. S obzirom na trendove i orijentaciju populacije prema zdravom životu i zdravstvenoj prevenciji, očekuje se da će zdravstveni turizam biti jedan od glavnih motiva putovanja u budućnosti te stoga predstavlja veliku priliku za hrvatski turizam. Hrvatska kao dio jedne od najrazvijenijih regija zdravstvenog turizma u Europi ima sve mogućnosti postati međunarodno prepoznatljiva po raznolikoj i visokokvalitetnoj ponudi zdravstvenog turizma. Od zdravstvenog turizma trenutno zarađujemo oko 500 milijuna eura, a potencijala ima i za više od milijardu eura godišnjeg prometa. Upravo su zato za nastavak razvoja zdravstvenog turizma potrebne inovacije, rad na kvaliteti i povezivanje zdravstvenog segmenta s tradicionalnim oblicima turizma - rekao je Capelli.
Ugledni gosti
Konferenciju će, uz ministra Cappellija, svečano otvoriti i direktorica TZ-a grada Zagreba Martina Bienenfeld, direktor HTZ-a Kristjan Staničić, predsjednik HGK Luka Burilović, ministar zdravstva Milan Kujundžić te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.
Brojne teme
Taj svojevrsni kongres podijeljen je na nekoliko tema. Prva tema kojoj će se posvetiti pozornost je “Zdravstveni turizam: stanje i perspektive”, drugi dio konferencije posvećen je Hrvatskoj, odnosno njezinim predispozicijama za razvoj zdravstvenog turizma, a treći će se baviti budućnošću o izvrsnosti zdravstvenog turizma u Hrvatskoj. Uz sama predavanja, bit će organizirana i tri okrugla stola. Svoj su dolazak potvrdili ugledni govornici i panelisti - bivši ministar obrazovanja prof. dr. sc. Dragan Primorac, danas predsjednik Upravnog vijeća Specijalne bolnice Katarina te globalni ambasador sveučilišta Penn State University, Rika Jean-Francois, koja na najvećem svjetskom turističkom sajmu, berlinskom ITB-u, vodi segment medicinskog turizma, zatim glavna tajnica Europske udruge spa Csilla Mezosi, predsjednik Uprave Croatia osiguranja Damir Vanđelić, direktorica globalnih investicija i inovacija Deloittea Hrvojka Skoković Harašić, direktor ugledne konzultantske kuće Horwath HTL Siniša Topalović te stručna savjetnica Instituta za turizam Neda Telišman Košuta.
Paneli
Svoje će stavove iznijeti organizator HTI konferencije te osnivač i vlasnik Energy Clinica Zdeslav Radovčić, Marcel Medak, predsjednik Zajednice zdravstvenog turizma pri HGK i ravnatelj Bizovačkih toplica, dugogodišnja direktorica Termi Tuhelj, danas savjetnica uprave tih termi te konzultantica u turizmu Ivana Kolar koja vodi tvrtku Julius Rose d.o.o., član Izvršnog odbora HUP-ove Udruge privatnih poliklinika, bolnica, lječilišta i ustanova za zdravstvenu skrb te ravnatelj poliklinike Bagatin Ognjen Bagatin te direktorica Europskog summita zdravstvenog turizma Leila Krešić-Jurić. Na konferenciji će se moći čuti i pomoćnika ministra zdravstva dr. Matu Cara, predsjednika Klastera zdravstvenog turizma Kvarnera dr. Vladimira Mozetiča, izvršnog direktora International Medical Travel Journala Keitha Pollarda, ali i Josipu Jutt Ferlan, predsjednicu udruženja hotelijera pri HGK i direktorica Zagreb City Hotelsa, načelnika općine Krapinske Toplice Ernesta Svažića i direktora Star Digitala Petra Pavića.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....