Zbog prevelikog pritiska na niže cijene u EU dolazi do nestašice lijekova

Farmaceutska industrija često je na udaru kritika, a glavnina takvih stavova odnosi se na neetično postupanje na gotovo svim razinama poslovanja u svrhu veće profitabilnosti.

Globalni farmaceutski gigant Teva, sa sjedištem u Izraelu, vlasnik domaće Plive, izložen je parnicama vrijednim milijarde dolara zbog uloge u američkoj epidemiji ovisnika o opioidima. Naš sugovornik Richard Daniell, izvršni potpredsjednik za komercijalno poslovanje Teve u Europi, nije zadužen za probleme svoje kompanije u SAD-u, dapače, razgovor smo temeljili upravo na specifičnim europskim uvjetima poslovanja za tu industriju. Dok, naime, u SAD-u sustav pogoduje i drastičnom rastu cijena lijekova, u Europi javne zdravstvene politike te cijene spuštaju na najniže moguće razine. Takva politika, koja pogoduje javnozdravstvenim sustavima i pacijentima koji lijekove plaćaju relativno jeftino, međutim, može imati i negativne konzekvence zbog neželjenih i nepredviđenih posljedica. Daniell u svrhu prevladavanja tih problema predlaže harmoničnije reguliranje industrije na razini EU.

Koji su najveći aktualni izazovi za farmaceutsku industriju u Europi?

- Naš je najveći izazov osigurati da svi naši pacijenti imaju kvalitetne lijekove kada im trebaju. No, radimo u visokoreguliranoj industriji, koja se kontinuirano nosi s novim zahtjevima, a naše procese čini vrlo kompleksnima i ponekad nas usporava u želji da pacijentima ponudimo nova terapijska rješenja. Jedan od izazova s kojim se suočava cijela industrija je sve češća pojava kraćih ili duljih nestašica nekih lijekova, što, nažalost, direktno utječe na kvalitetu liječenja, a nama u industriji predstavlja velik problem. Naš je lanac opskrbe složen, promjene u njemu se odvijaju dulje vrijeme, ne možemo reagirati preko noći, a nestašice upozoravaju na neodrživost trenutnih politika.

Zbog čega dolazi do nestašice lijekova?

- Nestašice lijekova nastaju kao posljedica spleta ekonomskih i regulatornih uzroka te onih povezanih sa samim organizacijama. Uz to, dobre namjere regulatora i države nekada imaju neželjene posljedice. U želji da smanje troškove lijekova za zdravstveni sustav, pojedine države u javnim nabavama diktiraju niske cijene, pa se posljedično događa da u nekim područjima većina proizvođača ne može opstati. Dolazi do velike specijalizacije i umjesto da postoji pet ili deset proizvođača koji međusobno konkuriraju, ostaje jedna ili dvije tvrtke koje proizvode većinu aktivne supstance za neki lijek. U slučaju da iz bilo kojeg razloga dođe do problema u toj kompaniji, nastaju nestašice gotovih oblika lijekova na velikom broju tržišta. Usprkos velikim naporima koje smo i mi kao kompanija uložili u rješavanje problema nestašica, prije svega vodeći računa o potrebama pacijenata, očigledno je potreban cjelovit pristup na razini Europe koji će uključivati sve zainteresirane, od ministarstava zdravstva, Europske unije i nacionalnih regulatornih agencija do platitelja i proizvođača, koji zajednički trebaju pronaći održivo rješenje. U tom smislu Teva podržava osnivanje europskog farmaceutskog foruma koji će sa svim ključnim dionicima definirati konkretne aktivnosti s ciljem osiguravanja održivog pristupa lijekovima.

Jeste li već dobili neke reakcije europskih političara u povodu te inicijative?

- Na početku smo jer su tek nedavno potvrđena imenovanja novih ljudi u resorna povjerenstva Europskog parlamenta. Mislim da postoje preduvjeti za to da pregovori krenu u dobrom smjeru. Naravno, lako je govoriti o problemima, malo je teže shvatiti svu kompleksnost teme, još je teže postići dogovor, a najteže provesti u djelo neke ideje i prijedloge.

Imate li već neke konkretne prijedloge za rješavanje nekih problema?

- Na primjer, kada se radi o javnoj nabavi, smatramo da cijena ne bi smjela biti jedini i glavni uvjet, iako će, naravno, uvijek biti važna, nego bi to trebali biti i neki drugi parametri, poput mogućnosti korištenja više izvora aktivnih farmaceutskih supstanci. Na europskoj razini vidimo inicijative pojedinih zemlja da uvedu obaveze osiguravanja većih zaliha lijekova, što, nažalost, dovodi do povećanih troškova i opet ugrožava održivost proizvodnje i dostupnost terapije. Nažalost, jednostrani potezi nekih zemalja u okruženju mogu dovesti do još težih posljedica, stoga vjerujemo da se o kvalitetnom rješenju treba pregovarati na razini Europe jer je to puno efikasnije.

Koji su još regulatorni zahtjevi koji dodatno opterećuju poslovanje farmaceutske industrije u Europi?

- Direktiva o krivotvorenim lijekovima (FMD) obvezuje sve proizvođače lijekova za Europu da uvedu takozvana serijalizirana pakiranja sa zaštitom od otvaranja. Ta mjera donosi svakako pozitivan iskorak u smislu kvalitete praćenja lijeka do samog pacijenta i povećavanja sigurnosti u kvalitetu naših proizvoda, no istodobno je industriju značajno opteretila troškovima vezanim uz promjene u proizvodnim postrojenjima, ali i samim pakiranjima. Radi se o zahtjevnom projektu u koji je Teva na svojim proizvodnim lokacijama uložila gotovo 800 milijuna kuna kako bi svoje sustave proizvodnje, skladištenja i izdavanja prilagodila novim potrebama.

Jesu li europski političari svjesni da nekim regulatornim rješenjima ograničavaju konkurentnost europske farmaceutske industrije?

- Da, mislim da jesu. I zbog toga se i nadam da ćemo zajedničkim naporima, putem Europskog farmaceutskog foruma, uspjeti prebroditi probleme. Nama proizvođačima jasno je da države moraju smanjivati troškove i donositi mjere za povećavanje sigurnosti pacijenata, ali moramo upozoriti na neke neželjene posljedice pojedinih mjera.

Farmaceutska industrija često je na udaru kritika iz niza razloga. Koliko je, međutim, značenje farmaceutske industrije za Europu?

- O farmaceutskoj industriji se rijetko govori kao o značajnom gospodarskom čimbeniku iako to ona, pogotovo u Europi, zasigurno jest. Ova industrija ima stratešku važnost za Europu jer osigurava pacijentima pristup prijeko potrebnim terapijama. Za neometan pristup terapijama važno je postojanje industrijske proizvodnje te istraživanja i razvoja upravo u Europi jer to doprinosi sigurnosti lanca opskrbe, smanjuje mogućnost pojave nestašica lijekova, a u interesu je i zdravstvenih sustava, zdravstvenih djelatnika te samih pacijenata. Teva je prisutna u 60-ak zemalja u svijetu, a u Europi u 12 država ima razvijene operacije koje uključuju istraživačke centre i velike proizvodne lokacije. Kada gledamo samo te europske zemlje, Teva je direktno kao svojim zaposlenicima i indirektno s dobavljačima i partnerima osigurala posao za 112.600 osoba, što je u 2018. godini doprinijelo s ukupno 26,1 milijardu američkih dolara europskom BDP-u. Prema procjenama nezavisne tvrtke Matrix Global Advisors, u Hrvatskoj smo svojim aktivnostima kreirali ukupno, 6624 radna mjesta iako je broj zaposlenih 2300, a BDP-u smo pridonijeli s gotovo 680 milijuna dolara.

Teva je i veliki proizvođač generičkih lijekova. Što kažu agregatne brojke za Europu kada se gleda korist generičkih lijekova za održivost zdravstvenog sustava i dobrobit pacijenata?

- Ponosni smo što je farmaceutska industrija tijekom posljednjih deset godina u terapijskim područjima poput dijabetesa i kardioloških bolesti udvostručila pristup lijekovima te velikom broju bolesnika s kroničnim stanjima značajno poboljšala život. Generički lijekovi sadrže istovjetnu aktivnu komponentu, istu dozu i primjenjuju se za iste bolesti kao i inovativni referentni proizvod. Na primjer, u razdoblju od 2005. do 2015. razvoj generičkih lijekova rezultirao je većom dostupnošću niza terapija te udvostručio broj pacijenata u Europi koji se adekvatno liječe od hipertenzije, epilepsije, gastrointestinalnih poremećaja, visokog kolesterola ili dijabetesa, a bez utjecaja na proračune za lijekove, što je značajan uspjeh. U interesu što boljeg liječenja pacijenata, drago nam je da dolazi nova generacija proizvoda s dodanom vrijednošću koja donosi prilagođena rješenja za specifične potrebe pacijenata, čime doprinosimo boljoj kvaliteti života, osobito kroničnih pacijenata, koji moraju dugotrajno uzimati lijekove. Kada je riječ o Hrvatskoj, generički proizvodi čine gotovo 50 posto tržišta, dok se u nekim europskim zemljama, uglavnom zapadnim, taj postotak penje na više od 70 posto, što jasno govori o tome da se veliki broj pacijenata uspješno liječi. Naše procjene pokazuju da je samo Teva u 2018. omogućila zdravstvenim sustavima u Europi uštede od gotovo 9 milijardi dolara. Teva je iste godine dobila odobrenje za čak 900 generičkih lijekova koji će pridonijeti većoj dostupnosti terapija, a pružateljima zdravstvene skrbi uštedjeti milijarde. Ipak, uz generičke lijekove, Teva također razvija inovativne terapije koje pacijentima omogućuju velike iskorake u liječenju bolesti za koje prije nije bilo adekvatne terapije, primjerice za migrenu.

Teva je zbog dužničkih i financijskih problema prije nešto više od dvije godine najavila veliko restrukturiranje, značajno smanjenje troškova, broja zaposlenih i proizvodnih lokacija - jeste li ostvarili zacrtane ciljeve?

- Na dobrom smo putu da ostvarimo naš dvogodišnji cilj smanjenja troškova od tri milijarde dolara. Prema rezultatima objavljenim za treće tromjesečje 2019., naš je neto dug smanjen sa 27,1 milijardu dolara, koliko je iznosio na kraju 2018. godine, na 25,7 milijardi dolara. Iako ćemo kontinuirano raditi na optimizaciji svih naših procesa, u budućnosti se više okrećemo rastu, novim proizvodima i još boljim uslugama za pacijente.