Zaustavljen trend rasta: Korona izbrisala lanjski rast prinosa fondovske industrije

Što zbog negativnih trendova na tržištu koje je prouzročila pandemija koronavirusa, što zbog povlačenja novca ulagatelja, ove je godine (privremeno) zaustavljen višegodišnji trend rasta sektora financijskih usluga, objavila je u srijedu Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa) u publikaciji “Makroprudencijalni skener rizika”.

Taj je sektor na kraju ožujka ove godine činio 30,8 posto ukupnog domaćeg financijskog sustava, odnosno 50,8 posto bruto domaćeg proizvoda, a većina imovine tog sektora je pod upravljanjem mirovinskih društava (115,7 milijardi kuna). Konkretno, u prvom tromjesečju se veličina sektora smanjila za 11,5 milijardi kuna te je na kraju ožujka iznosila 204 milijarde kuna. Ulaganja su koncentrirana u domaće dužničke vrijednosne papire (na kraju ožujka su činili dvije trećine ulaganja), a to je ujedno i strukturna slabost sektora.

Sentiment tržišta

U publikaciji se naglašava kako se sentiment na financijskim tržištima djelomično oporavio u travnju i svibnju, pa se mirovinski i investicijski fondovi oporavljaju od inicijalnog šoka, dok osiguravajućim kućama i leasing društvima tek predstoji suočavanje s efektom korone i ovisit će o budućem razvoju makroekonomske situacije, ali to ne bi trebalo dovesti u pitanje njihovu solventnost.

Primjerice, kažu kako je izvjesno da će se, barem privremeno, usporiti sklapanje novih ugovora te da će u segmentu osiguranja doći do porasta isplata šteta po pojedinim vrstama osiguranja, posebno s obzirom na nedavni potres, uz potencijalno povećanje broja prijevremenih raskida ugovora životnog osiguranja zbog povećanih neizvjesnosti i smanjenih prihoda kućanstava. Inače, društva za osiguranje su na kraju ožujka činila 22,7 posto ukupnog sektora financijskih usluga.

U prvom tromjesečju se neto imovina mirovinskih fondova smanjila za 3,6 posto u odnosu na kraj 2019. godine, ali je u međuvremenu to najvećim dijelom nadoknađeno pod utjecajem djelomičnog oporavka cijena na dioničkim i obvezničkim tržištima te stabilnog neto priljeva sredstava. Na godišnjoj razini na kraju lipnja su tako zabilježeni skromni pozitivni prinosi od 0,9 posto, 1,7 posto i 1,1 posto za obvezne mirovinske fondove kategorije A, B i C. Za razliku od njih, dobrovoljni mirovinski fondovi imali su negativan godišnji prinos (-0,3 posto).

Dionički, mješoviti i obveznički fondovi su u prvom tromjesečju zabilježili smanjenja neto imovine od 29 posto, 22 posto, odnosno 33 posto u odnosu na kraj prošle godine, a ta su kretanja posljedica različitih uzroka, objašnjavaju u Hanfi. Naime, većina smanjenja neto imovine dioničkih fondova posljedica je pada cijena dionica, dok je kod obvezničkih fondova prvenstveno u pitanju bilo to što su ulagatelji “panično reagirali povlačenjem novca iz fondova te njihovim djelomičnim prelijevanjem u sigurnije bankovne depozite”.

Intervencija HNB-a

U razdoblju od 11. ožujka, kada je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu pandemiju, pa do kraja ožujka povukli su čak 7 milijardi kuna, odnosno 30,5 posto neto vrijednosti UCITS fondova, a najviše iz obvezničkih. “Time su relativno konzervativni investitori u UCITS fondove, koje najvećim dijelom čine fizičke osobe, privremeno stvorili pritisak na domaće obvezničko tržište. Međutim, intervencijama centralne banke spomenuti pritisak je smanjen i tržište je vrlo brzo stabilizirano”, stoji u publikaciji.

Inače, od početka zdravstvene krize do kraja lipnja zabilježeni su smanjenje cijena udjela i negativni prinosi svih kategorija fondova, a najviše su pali prinosi dioničkih fondova (-13,7 posto), čime je u cijelosti poništen rast prinosa ostvaren u prošloj godini, konstatira se.

Iako u Hanfi napominju da je projiciranje kretanja u razdobljima visoke neizvjesnosti iznimno nepouzdano, pretpostavljaju da su financijska tržišta apsorbirala glavninu šoka uzrokovanog pandemijom, u skladu s čime su korigirane cijene klasa imovine. “Stoga je čak i u slučaju daljnjeg pogoršanja zdravstvene situacije, a posljedično i makroekonomskih izgleda, vjerojatna relativno slabija reakcija tržišta u odnosu na onu s početka godine”, ocijenili su.

Tri scenarija

Hanfa je napravila i simulaciju s tri scenarija mogućeg utjecaja koronakrize na sektor financijskih usluga do kraja 2020. godine, ovisno o jačini pada BDP-a (prvi scenarij je uzeo u obzir nominalni pad BDP-a na godišnjoj razini -14,9 posto, drugi - 12,5 posto, a treći -10,4 posto). Jedan od važnih zaključaka je da, uz iznimku dioničkih fondova, sve kategorije investicijskih i mirovinskih fondova u 2020., kada se sumiraju ostvareni gubici u prvih šest mjeseci i procijenjeni prosječni gubici u ostatku godine, bilježe u apsolutnim terminima manji pad prinosa od rasta zabilježenog 2019. godine.

“Čak i u najkonzervativnijem scenariju, koji pretpostavlja gubitak investicijskog kreditnog rejtinga državnih obveznica te malo vjerojatni intenzitet korekcija na dioničkom tržištu, veličina procijenjenih gubitaka fondova u 2020. manja je od veličine dobitaka ostvarenih u prethodnoj godini”, poručuju.