U Hrvatskoj se godišnje utaji 13 milijardi kn poreza, najveći udio drže 'lažnjaci' i duhan

Procjenjuje se da na području zemalja bivše Jugoslavije najvišu razinu godišnje utaje poreza imaju Hrvatska s preko 1,8 milijardi eura, odnosno 13,5 milijardi kuna, i Srbija s više od 1,9 milijardi eura, piše Novi list.

Godišnji iznos utajenog poreza na cijelom području zemalja bivše Jugoslavije iznosi približno 7,5 milijardi eura. S obzirom na službene podatke BDP-a, utaja poreza najviša je pak u Bosni i Hercegovini s gotovo 1,2 milijarde eura i 7,7 posto udjela u BDP-u od utaje te u Crnoj Gori s 290 milijuna eura gubitka i poraznih 7,3 % udjela.

Riječ je o rezultatima najnovije studije znanstvenika s Ekonomskog instituta Zagreb(EIZ) koji su u sklopu istraživanja »Ilegalna trgovina duhanskim proizvodima«: iskustvo građana i stavovi o krijumčarenju na balkanskoj ruti - BalkanSmugg« objavili i podatke o sveukupnoj utaji poreza u Hrvatskoj.

Ilustrativno, iznos porezne utaje u 2017. predstavlja trećinu novca potrebnu za isplatu mirovina u ovoj godini.

Što se taji?

Carinska uprava RH lani je obračunala »tek« nešto više od 22 milijuna kuna od kazni tijekom 14.156 inspekcijskih nadzora roba i usluga u 2018. godini. Carinski inspektori najviše su kontrolirali provedbu fiskalizacije i kase u trgovinama na malo, restorana, barova i rent-a-car agencija u 4438 slučajeva, te prijavu boravka gostiju u apartmanima u 2743 nadzora, sve ono što značajno puni državni proračun.

No provjeravaju i deklaracije uvezenih roba u potrazi za krivotvorinama stranih marki odjeće, obuće i ostalih proizvoda. Tako je Carinska uprava pri uvozu robe u RH lani pronašla čak 88.827 krivotvorenih predmeta i zaustavila 540 pošiljaka dok je nadzoru prometa robe na domaćem tržištu zadržana roba u 137 slučajeva i oduzeto 18.384 krivotvorenih predmeta. Sveukupno, procijenjena materijalna šteta od svih navedenih kaznenih djela krijumčarenja i lažiranja robe iznosila je preko 45,3 milijuna kuna.

Osim zapljena »lažnjaka« svjetskih brendova, zanimljivi su podaci i o švercu duhana i cigareta, zbog kojeg država gubi puno novaca od izbjegnutih trošarina i poreza. Tijekom 2018. godine kroz redovne i pojačane mjere nadzora inspektora zaplijenjeno je preko 17,6 milijuna komada cigareta (17.694.859) raznih marki, 10 milijuna komada više nego 2017., preko 76 tona duhana (76.338,10 kg) te gotovine u protuvrijednosti od 257.047,33 eura.

Najviši udio pušača ima BiH (42,6 %) s 20,3 % kupaca na crnom tržištu, koji podjednako kupuju i duhan i cigarete. Kosovo s gotovo 41 posto pušača ima tek 6,3 posto kupaca u ilegali i u 96 posto slučajeva u pitanju su cigarete. Srbija s 36,8 posto pušača među ispitanima ima udjel od 6,5 posto kupaca na crno, mahom duhana za motanje. Statistički gledano, zanimljivo je stanje u Sjevernoj Makedoniji, s visokih 38,8 posto pušača-ispitanika, evidentirana kupnja švercanih duhanskih proizvoda upola je niža nego u Hrvatskoj, - 3,8 posto, u gotovo 100 % slučajeva u pitanju je domaći rezani duhan.

U toj zemlji najniže su trošarine za cigarete u regiji - 38 eura na 1000 cigareta. Najmanje detektiranih pušača i kupaca na crno ima Slovenija s 24,5 posto i tek 3,3 posto udjela kupaca koji traže robu ispod pulta. U Sloveniji su najviše trošarine i iznose 111 eura na 1000 cigareta, a uz bok joj je Hrvatska s 94 eura.

Glavni motiv kupovine na crno upravo je niža cijena u odnosu na legalne proizvode. Prosječna cijena kilograma duhana »na crno« je oko 120 kuna, a to je količinski oko 60 kutija cigareta koje će pušači na domaćem kiosku platiti 1600 kuna, dakle, 13 puta više. Preko 580 tisuća osoba u sedam promatranih zemalja opskrbljuje se na sivom tržištu, najviše građana BiH, njih 255 tisuća. U Hrvatskoj ih je oko 88 tisuća, navodi se u istraživanju EIZ-a. Prema istim izvorima procjenjuje da krijumčari godišnje zarade čak 200 milijuna eura samo od šverca duhanskim proizvodima na području bivše Jugoslavije, od kojih 32 milijuna eura u Hrvatskoj.