TERESA CZERWINSKA

U Hrvatskoj je EIB u 4 godine sa 166 milijuna eura financirao zelene projekte

REPowerEU je inicijativa EU za poticanje ulaganja u različite sektore, među kojima i održivu energiju te energetsku učinkovitost

Teresa Czerwińska

 Caroline Martin/Caroline Martin ©

Teresa Czerwińska, potpredsjednica Europske investicijske banke (EIB), i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević potpisali su novi ELENA ugovor o tehničkoj pomoći za povećanje energetske učinkovitosti i smanjenje emisije stakleničkih plinova u 50 javnih zgrada, što uključuje postavljanje sunčanih elektrana na krovovima, zamjenu načina grijanja i izgradnju električnih punionica.

Početnih 2,7 milijuna eura, od čega 90 posto sufinancira EIB uz podršku Europske komisije, bit će iskorišteno za pripremu kompletne projektne dokumentacije, a vrijednost investicije je 85 milijuna eura.

Što bi trebali biti konačni rezultati projekta i kakav mu je financijski okvir?

- Projekt će svake godine osigurati više od 14,9 GWh električne energije iz obnovljivih izvora, smanjit će ugljični dioksid za 8700 tona i uštedjeti 29,8 GWh energije. Ova suradnja osnažuje potencijalno EIB-ovo okvirno financiranje i savjetovanje, koje je trenutačno u pripremi, kako bi se Gradu Zagrebu pomoglo u realizaciji ambicioznih zelenih i digitalnih prioriteta u nadolazećim godinama.

Zajedno pripremamo jedan od prvih okvirnih municipalnih zajmova u Hrvatskoj. Bude li odobren, podržat će razvojnu strategiju Zagreba do 2030. boljom i otpornijom infrastrukturom, boljom povezanošću, poboljšanjem životnih uvjeta i otvaranjem radnih mjesta.

Rezultati klimatskog istraživanja EIB-a za 2022. pokazuju da Hrvatska prednjači po razini potpore prelasku na proizvodnju energije iz obnovljivih izvora?

- Cilj je istraživanja pružiti temeljitu procjenu onoga što ljudi misle o klimatskim promjenama i potaknuti širu raspravu o stavovima i očekivanjima u pogledu klimatskih mjera. Više od 28.000 ispitanika starijih od 15 godina u 30 zemalja sudjelovalo je u anketi u kolovozu 2022. Na pitanje ‘U koji bi izvor energije vaša zemlja trebala najviše ulagati u nadolazećim godinama?‘, 81 posto Hrvata odgovorilo je ‘Obnovljivi izvori energije, kao što su vjetroelektrane i solarna energija‘.

To Hrvatsku, uz Portugal, pozicionira kao zemlju s najvećom podrškom obnovljivih izvora energije. Sa šest posto podrške nuklearnoj energiji, Hrvatska je među tri zemlje EU koje su najmanje spremne podržati tu vrstu ulaganja. Prema podacima Eurostata, na kraju 2021. Hrvatska je u EU bila na osmome mjestu po udjelu obnovljivih izvora energije.

Do 2027., najavljeno je, EIB planira mobilizirati do 115 milijardi eura potpora planu EU za diverzifikaciju izvora sigurne i čiste energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje učinkovitosti. Koje zemlje prednjače u iskorištavanju tih investicijskih poticaja?

- REPowerEU je petogodišnja inicijativa EU (2023. - 2027.) usmjerena na poticanje ulaganja u široku lepezu sektora, uključujući održivu energiju, energetsku učinkovitost, inovacije za dekarbonizaciju, kao i u infrastrukturu za punjenje električnih vozila. Budući da je provedba tek počela, prerano je procijeniti geografsku distribuciju na temelju dosadašnjih obveza.

Međutim, s obzirom na vrlo značajne potrebe utvrđene u svim državama članicama, očekuje se da bi raspodjela trebala biti proporcionalna trenutnim količinama zajmova EIB-a u zemljama EU.

Neki od već potpisanih zajmova uključuju Tirensko međupovezivanje u Italiji, mreže za prijenos i distribuciju električne energije u Portugalu, Poljskoj i Španjolskoj, kao i neka postrojenja za proizvodnju obnovljivih izvora energije. Između 2018. i 2022. Grupa EIB-a osigurala je Hrvatskoj oko 166 milijuna eura zajmova namijenjenih projektima energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije.

Prije godinu dana potpisali ste memorandum s ministrom Olegom Butkovićem koji je vezan uz prometne projekte, prije svega razvoj željeznice. Kakvi su planovi u tom području?

- Bila mi je čast potpisati memorandum o razumijevanju s ministrom Butkovićem na marginama svečanosti inauguracije Pelješkog mosta, uistinu povijesnog trenutka i ključnog postignuća za hrvatski narod. Za gradnju mosta i priključne infrastrukture, ne zaboravimo, EIB je osigurao financiranje od 63 milijuna eura, uz više od 350 milijuna eura sredstava iz EU.

U posljednjem desetljeću EIB aktivno podupire Hrvatsku u razvoju održive prometne infrastrukture, potičući bolju povezanost u zemlji i regiji. U zajmu Strukturni program, od 600 milijuna eura, primjerice, nekoliko je projekata u željezničkom sektoru imalo koristi od financijske i tehničke pomoći EIB-a, poput pruge Leskovac -Karlovac, dogradnje Vinkovci - Vukovar, nabave željezničkih vozila.

Prošle ste godine revidirali politiku kreditiranja prometa u skladu s novim klimatskim ciljevima?

- Nastavit ćemo podržavati nove tehnologije, uklanjanje onečišćenja i dekarbonizaciju, podržavati sigurnost i zaštitu, pristupačnost, ekološku prihvatljivost i učinkovitost. Za održivost u budućnosti potrebno nam je više javnog prijevoza koji će dramatično smanjiti emisije plinova.

Financiranje prometne infrastrukture velik je izazov - potrebno je 100 milijardi eura godišnje da bi se učinila održivijom - a mi namjeravamo dati svoj doprinos kako bismo sektor učinili čišćim. Vidimo veliku potrebu i potencijal za razvoj održivog prometnog sustava u Hrvatskoj, poput željeznice, koji su ključni u tome da urbana mobilnost bude sigurna, pristupačna, zelena i učinkovita.

Uz to, digitalizacija može poboljšati učinkovito upravljanje prometnom imovinom i smanjiti zagušena područja, istodobno nudeći nove načine za optimizaciju željezničkih resursa. Cilj nam je pružiti potrebnu podršku daljnjem razvoju više digitalnih, više automatiziranih i održivijih prometnih sustava u Hrvatskoj.

Poticaji za 2300 malih i srednjih poduzeća

Prema vašoj anketi dostupnost financiranja u Hrvatskoj je zabrinjavajuća, tvrtke su nezadovoljne iznosima. Kako to poboljšati?

- Ciljani financijski poticaji mogu promicati ulaganja u digitalizaciju i klimatske promjene. Europske tvrtke koje su primile poticaje u tri godine prije EIB-ove ankete imale su gotovo dvostruko veću vjerojatnost da će više uložiti u digitalizaciju. Ključno je ubrzati zelena i digitalna ulaganja, koja će učiniti Europu konkurentnijom.

EIB je 2022. osigurao 16,3 milijarde eura malim i srednjim poduzećima. U Hrvatskoj smo podržali njih više od 2300 s 55.000 zaposlenih. Poduzeća podržavamo širokim rasponom proizvoda, uključujući zajmove, jamstva i sekuritizaciju, zajedno s vlasničkim i kvazi-vlasničkim financiranjem.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
21. studeni 2024 16:30