U godinu dana 4767 građana i tvrtki s popisa dužnika državi uplatilo 564 milijuna kuna

I letimičan pregled najnovijeg popisa liste poreznih dužnika Porezne uprave otkriva da se na njemu nalaze uglavnom ista imena, iz svijeta sporta, estrade, medija, ugostiteljstva i odvjetništva, kao i na prethodnim popisima, samo što su im dugovi sve veći. Stoga se otvara pitanje kakve korake poduzima Porezna uprava prema dugogodišnjim najvećim dužnicima, među kojima mnogi, ako ne i svi, zapravo čekaju zastaru od šest godina i brisanje duga?

- Prema poreznim dužnicima poduzeto je između 31. listopada prošle i 31. listopada ove godine ukupno 219.147 mjera naplate - naveli su nam u Poreznoj upravi, otkrivši da se u 157.705 slučajeva mjera naplate radilo o opomenama.

Ako, dodaju poreznici, porezni dužnik i nakon što je opomenut ne plati dug, Porezna uprava će pokrenuti postupak ovrhe onom radnjom, ističu, za koju ocijeni da će u najkraćem roku, uz najniže troškove, rezultirati podmirenjem poreznog duga.

Ovrhe i pljenidbe

Ukupno je, u spomenutome razdoblju, Porezna svojim dužnicima ispostavila 53.562 zahtjeva za ovrhu na tekućim računima, šest tisuća pljenidbi pokretne imovine i vrijednosnica te pokrenula 1253 postupka osiguranja i ovrha nad nekretninama. Popis naplatnih mjera nad poreznim družnicima zatvara podatak o 556 ovrha nad potraživanjima dužnika prema njihovim vjerovnicima.

Kako doznajemo od poduzetnika s iskustvom u poreznim postupcima koji su nam zbog sporova s Poreznom upravom u koje su uključeni neslužbeno komentirali praksu u naplati poreznih dugova, “obrađivanje” dužnika počinje pozivom u Poreznu upravu, gdje ga se upoznaje s postupkom i mogućnostima koje mu stoje na raspolaganju za izbjegavanje ovrhe i pljenidbe.

- Koliko znam, obročna otplata u pravilu se odobrava jer država nema ništa od toga da, primjerice, bez odlaganja ide u zapljenu strojeva, proizvodnih hala ili računala dužnika. Instrument osiguranja Porezne kod obročne otplate najčešće je zadužnica ili garancija banke, ako je riječ o velikom dugu - kaže jedan od naših sugovornika iz poduzetničkih krugova.

Budući da naplata poreznog duga najčešće počinje ovrhom na tekuće i račune s oročenim novcem dužnika, postavlja se pitanje kako Porezna uprava “utjeruje” dug onim dužnicima koji su na vrijeme sklonili novac “na sigurno”?

- Ako se porezni dug ne naplaćuje ovrhom nad novčanim sredstvima ili ovršenik nema otvorenih računa, Porezna uprava poziva dužnika da dostavi podatke o svojoj imovini. Istovremeno, prikupljamo podatke iz službenih evidencija drugih javnih tijela koja imaju podatke o imovini dužnika - objašnjavaju u Poreznoj upravi. Dodaju da se prilikom odabira načina nastavka ovršnog postupka za dužnike koji nemaju novca na računima vodi računa o tome da se provedu one ovršne radnje koje su primjerene visini poreznog duga.

- Ovrha se provodi u opsegu koji je potreban za namirenje poreznog duga iz cjelokupne imovine poreznog obveznika - potraživanja, vozila, plovila, nekretnine i slično - kažu nam u Poreznoj upravi, ističući da se porezni dužnici stalno prate uz poduzimanje mjera koje stoje na raspolaganju.

Oprost za žrtve krize

Dužnici za porez mogu koristiti i blagodati posebnog Zakona o naplati poreznog duga uzrokovanog gospodarskom krizom, propisa koji je donijela Vlada Zorana Milanovića tijekom 2013.

I naplata nad poreznim dužnicima građanima koji su u dug ušli tijekom posljednje gospodarske krize regulirana je posebnim zakonom iz 2013. s pripadajućim pogodnostima kao što je otpis dijela duga, kamata na dug te reprogram glavnice duga. S dužnikom Porezna uprava može sklopiti i pripadajući ugovor o vraćanju duga.

- On omogućava plaćanje dospjelog poreznog duga u cijelosti ili djelomično najdulje u 24 mjesečna anuiteta uz obračun pripadajuće zakonske zatezne kamate na iznos reprogramirane glavnice duga - navode u Poreznoj upravi.

Spomenutu susretljivost države prema poreznim dužnicima ne treba sagledavati samo kao posljedicu socijalne note, već i kao odraz svijesti vladajućih da je i država, a to se ne odnosi samo na središnju vlast, nego i na općine, gradove i županije, isto tako neplatiša dijela svojih obveza prema poduzetnicima. Stoga država, kao u slučaju odvjetnice Asje Piplović, prve na listi poreznih dužnika Istarske županije s dugom od 8,8 milijuna kuna, pristaje na odgodu ovrhe na ime poreznog duga.

Različiti pristupi

- Porezna uprava blokirala mi je kompletnu imovinu na ime poreznog duga iz 2006. Zatražila sam odgodu ovrhe zbog sudskog postupka u kojem od države potražujem odštetu od 15 milijuna kuna, što mi je odobreno uz napomenu da se ovrha odgađa do pravomoćnosti sudske presude po mojoj tužbi za naknadu - kaže nam Asja Piplović.

Njezin porezni dug, kako nam je pojasnila, odnosi se na potraživanje Porezne uprave na temelju prihoda koji njezin odvjetnički ured nije uspio naplatiti od Grada Poreča za odrađeni posao uknjižbe gradskog vlasništva na osam milijuna četvornih metara zemljišta u Poreču.

- Tadašnja gradska uprava Poreča odbila je platiti fakturu koju sam ispostavila na iznos od 3,5 milijuna kuna iako sam uknjižbe gradskog zemljišta radila dvije i pol godine, zaposlivši zbog toga dodatnih pet djelatnika u uredu. U međuvremenu, protiv mene je 2007. pokrenuta istraga, a zatim i sudski postupak u aferi Maestro, s konačnim ishodom pravomoćne oslobađajuće sudske presude. Budući da sam 15 mjeseci držana u istražnom zatvoru pod lažnom optužbom te da mi je nanesena ogromna šteta kao osobi i odvjetnici, tužila sam državu na iznos od 15 milijuna kuna. Trenutno čekam sudsku presudu po toj tužbi - navodi odvjetnica Piplović.

Budući da se na “poreznoj listi srama” pokraj imena dužnika ne navode potankosti poput eventualnog zastoja ovrhe, obročne otplate duga ili neke druge vrste reprograma naplate, postupanje Porezne uprave prema dužnicima mora se utvrditi na svakom konkretnom slučaju.

S druge strane, zbirni pokazatelji Porezne uprave govore da je 4767 poreznih dužnika s liste objavljene 31. listopada prošle godine uplatilo 564 milijuna kuna duga. Od toga je 2882 njih u cijelosti otplatilo svoj dug pa su brisani s popisa, a 1885 platilo je dio duga kako bi njihovo dugovanje palo ispod cenzusa određenog za ulazak na “listu srama”. Godišnje se porezni dug kroz prisilne naplate i otpis nenaplativog smanji za oko dvije milijarde kuna, a kada je prva lista poreznih dužnika objavljena, 2012., pojedinci i tvrtke dugovali su državi oko 50 milijardi kuna.