Tvrdi Brexit: hoće li hrvatski izvoznici pretrpjeti štetu?

Izlazak Velike Britanije iz EU bez dogovora, prema posljednjoj ocjeni glavnog europskog pregovarača Michela Barniera, sa svakim danom postaje sve izgledniji kako parlament odbija sve opcije koje se nađu na dnevnom redu.

U tom slučaju, neće biti pogođena samo britanska ekonomija nego i izvozni sektori mnogih zemalja, kako izravno tako i neizravno, jer su mnoge kompanije danas tijesno vezane i kroz proizvodne lance vrijednosti. Primjerice, dijelovi automobila koji se proizvode u Slovačkoj izvoze se u Njemačku, tamo se sklapaju i izvoze kao gotov proizvod u Veliku Britaniju.

Prema procjeni EBRD-a, “tvrdi Brexit” pogodio bi 6,8 posto ukupne izvozne dodane vrijednosti 12 zemalja srednje i istočne Europe koje pokriva ta banka te Turske. U istraživanju “Trgovinska izloženost zemalja EBRD-a u EU” stoji da je izravni izvoz tih zemalja u 2015. iznosio 32,9 milijardi dolara, a 6,5 milijardi dolara odnosi se na lance vrijednosti u koje su od promatranih zemalja najviše integrirani proizvođači iz Slovenije i Slovačke, dviju zemalja sa snažnim izvozom, a najmanje oni iz Hrvatske.

Premda hrvatski izvozni sektori nisu osobito zastupljeni u britanskoj ekonomiji, proizvođačima koji jesu itekako je važan neometan nastavak trgovinskih odnosa s Velikom Britanijom. Istraživanje EBRD-a pokazuje da hrvatske proizvode najviše koristi pet britanskih sektora: transportna industrija, kemijska industrija, financijske i poslovne usluge te metalna proizvodnja. Istodobno, na britanske “inpute” u Hrvatskoj se najviše oslanjaju sektor logistike, smještaj i proizvodnja hrane, poslovne usluge i veleprodaja.

Petina izvoza

Prema podacima HGK, više od petine hrvatskog izvoza u Veliku Britaniju zapravo se odnosi na farmaceutsku industriju koju predvodi Pliva. U toj kompaniji kažu da je za nju, ukupno gledano, tržište Velike Britanije jedno od značajnijih u Europi na kojem u posljednjih nekoliko godina ostvaruju dobre rezultate.

Govoreći o potencijalnim posljedicama Brexita, u Plivi kažu da još nije u potpunosti jasno što točno mogu očekivati. No, “iz perspektive najvećeg proizvođača lijekova u Hrvatskoj i jednog od najvećih izvoznika”, svjesni su izazova i problema s kojima bi se europska farmaceutska industrija mogla susreti u slučaju nepostizanja dogovora.

- U ovom trenutku još je na snazi pravilnik o međusobnom priznavanju testiranja kvalitete lijekova među zemljama članicama EU, koji u slučaju izostanka dogovora o izlasku Velike Britanije iz EU prestaje vrijediti. To bi, zacijelo, dovelo do niza komplikacija jer bi se navedena testiranja morala ponavljati, a vrijeme isporuke i troškovi bi porasli - objašnjavaju u Plivi.

Ne očekuju poremećaje

Dodaju kako se unutar njihove organizacije već dvije godine radi na usklađivanju procesa za slučaj izostanka dogovora između Velike Britanije i EU, pa ipak ne očekuju velike poremećaje na tržištu.

Na sektorskoj razini, britanski proizvođači najviše uvoze kemijske, metalne i transportne proizvode koje koriste u svojoj proizvodnji. Prijašnje su procjene pokazivale da bi ukupna šteta od Brexita za britansko i europsko gospodarstvo mogla iznositi više od 60 milijardi eura, a na udaru bi posebno bili europski izvoznici vina, voća, povrća.

Među članicama EU, kaže Zvonimir Savić, u Veliku Britaniju najviše izvozi Njemačka. - Stoga, u slučaju tvrdog Brexita, međunarodna trgovina koja se preko Njemačke odvija s Ujedinjenim Kraljevstvom, primjerice izvoz dijelova motornih vozila iz Slovačke u Njemačku, gdje se sklapa gotov proizvod i izvozi, bit će poremećena - kaže Savić. Ako se znatnije poremeti njemački izvoz u Britaniju, “to će znatno utjecati i na izvoz ostalih članica EU kojima je Njemačka veći trgovinski partner”. Jedno od najvažnijih izvoznih tržišta Njemačka je i Hrvatskoj.