Od Nove godine poskupljuju cigarete, doznajemo detalje

Od prvog dana 2026. u Hrvatskoj stupaju na snagu više trošarine na cigarete, cigare, duhan, e-tekućine i grijane duhanske proizvode; što znači da će u prosjeku duhanski proizvodi poskupiti za oko deset posto. Vlada time želi dodatno smanjiti potrošnju duhanskih proizvoda, ali i povećati proračunske prihode s dodatnih 129 milijuna eura. Istovremeno, poslodavci upozoravaju da je ključan oprezan i postupan pristup kako se ne bi potaknulo ilegalno tržište.

Prema prijedlogu uredbe, specifična trošarina na 1000 cigareta povećava se na 59 eura, dok minimalna trošarina raste na 130 eura. Trošarina na kilogram sitno rezanog duhana iznosit će također 130 eura, a na kilogram grijanih duhanskih proizvoda 211 eura. Sličan rast predviđen je i za e-tekućine.

Novi udar za građane, HEP potvrdio: Od 1. siječnja poskupila struja!

Država s novim povećanjem trošarina u 2026. godini planira uprihoditi dodatnih 129 milijuna eura.

U Hrvatskoj udruzi poslodavaca pritom naglašavaju da povećanje trošarina nije iznenađenje, s obzirom na smjer porezne politike u Europskoj uniji, ali upozoravaju da brzina i intenzitet takvih mjera mogu imati neželjene posljedice.

- Bitno je da se povećanje trošarina događa postupno. Istraživanja pokazuju da kad bi trošarine naglo narasle, ljudi bi se počeli opskrbljivati na "crnom tržištu",- upozorio je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

Pad ilegalnog tržišta

Prema posljednjem istraživanju agencije Ipsos iz studenoga ove godine, ukupna potrošnja neoporezovanih duhanskih proizvoda u Hrvatskoj nastavila je padati tijekom 2025. godine. Posebno se ističe snažan pad potrošnje ilegalnog rezanog duhana, koji je na godišnjoj razini smanjen za 22,8 posto. Nelegalno tržište rezanog duhana sada čini svega 6,1 posto ukupnog tržišta te kategorije, dok je ukupna potrošnja neoporezovanih cigareta i duhana pala na 9,4 posto. To predstavlja godišnji pad od 24,2 posto, odnosno smanjenje od čak 51,5 posto u posljednjih šest godina.

U HUP-u smatraju da su takvi rezultati posljedica kombinacije razmjerno uravnotežene trošarinske politike i niza regulatornih i nadzornih mjera. Među njima ističu uvođenje sustava sljedivosti duhanskih proizvoda, ograničavanje unosa iz trećih zemalja te pojačane kontrole i zapljene ilegalne robe.

- Stabilnost duhanskog tržišta u velikoj mjeri ovisi o poreznoj politici. Trošarine izravno oblikuju cijene legalnih proizvoda, a svaka nagla promjena u cijeni ili dostupnosti brzo se prelijeva u rast ilegalne ponude, koju je kasnije iznimno teško vratiti u legalne tokove - zaključio je Stojić.

Europski trendovi

Povećanje trošarina na duhanske proizvode u Hrvatskoj uklapa se u širi europski trend, no iskustva drugih članica Europske unije pokazuju da odnos između porezne politike i ilegalnog tržišta nije jednoznačan. Prema podacima OECD-a iz publikacije Consumption Tax Trends 2024, koji usporedivo prikazuju stanje trošarina na dan 1. siječnja 2024., neke zapadnoeuropske zemlje već godinama imaju znatno veće porezno opterećenje od Hrvatske: primjerice, u Francuskoj minimalna ukupna trošarina na 1000 cigareta iznosi oko 371 euro, u Nizozemskoj gotovo 390 eura, dok je u Irskoj specifična trošarina viša od 428 eura na 1000 cigareta, uz visoke stope PDV-a.

Od čega će ljudi živjeti? Pogledajte koliko su od lani poskupjele bolničke usluge

Prema izvješćima KPMG-a, (a za koja valja naglasiti da ih je platio duhanski div Philip Morris i ne smatraju službenim podacima nezavisnih tijela poput Eurostata ili Europske komisije) u 2024. godini u 38 europskih zemalja potrošeno je gotovo 40 milijardi ilegalnih cigareta, što je rast od 10,8 posto u odnosu na godinu prije, dok se u EU procjenjuje da je udio ilegalnih cigareta dosegnuo oko 9,2 posto ukupne potrošnje, uz gubitak poreznih prihoda do 14,9 milijardi eura. Francuska se pritom ističe kao ekstreman primjer, s procijenjenih 18,7 milijardi ilegalnih cigareta, odnosno čak 37,6 posto ukupne potrošnje, dok je u Nizozemskoj udio ilegalnih cigareta, prema istim izvorima, u kratkom razdoblju narastao na gotovo 18 posto.

Dobar dio javnozdravstvenih institucija, uključujući i Svjetsku banku, osporava pojednostavljenu tezu da su visoke trošarine glavni uzrok rasta ilegalnog tržišta, ističući da viši porezi dugoročno smanjuju ukupnu potrošnju i mogu povećati proračunske prihode.