Trgovci se bune, a ekonomisti tvrde: Promet nedjeljom je ionako najslabiji

Nove najave ograničavanja rada trgovina nedjeljom na noge su digle trgovce, koji upozoravaju da bi se Vlada takvim prijedlozima mogla naći na skliskom pravnom terenu, kao i da bi pretakanje takvih prijedloga u zakon moglo imati ozbiljne ekonomske posljedice.

- Ako se trgovcima ograniči ili zabrani rad nedjeljom, kako ćemo onda moći govoriti o ravnopravnosti rada u Hrvatskoj? Kako će objasniti da ugostitelji mogu raditi nedjeljom, a trgovci ne?! - upozorava Slobodan Školnik, predsjednik Uprave Emmezete.

Izmjene zakona

Školnik podsjeća da je Hrvatska turistička zemlja, kao i da su prihodi trgovaca 2008., kada je kratkotrajno na snazi bila zabrana rada trgovina nedjeljom, podbacili, što se sve odrazilo i na gospodarska kretanja u cjelini.

- Ako nema ponude, odnosno ako je ona zaključana, onda nema ni gospodarske aktivnosti. Hrvatska je sada zemlja koja ‘lovi’ gospodarski rast od tri posto, baš me zanima kako ćemo doseći i tih tri posto rasta ako nam trgovine nedjeljom ne budu radile - smatra Školnik.

Vlast je svojedobno čak i pokušala zabraniti rad trgovina nedjeljom, no taj je pokušaj 2009. pao na Ustavnom sudu. Unatoč tome, ministar gospodarstva Darko Horvat ovih je dana najavio da će Vlada uskoro javnosti predstaviti novi model.

- Najbliže smo prijedlogu ‘austrijskog modela’. Jesmo za to da određeni broj nedjelja radimo, odnosno određeni broj nedjelja ne radimo, ali poslodavcima moramo dati priliku da i oni utječu na to koja će nedjelja biti radna, a koja neradna - kazao je Horvat za N1, ne uzlazeći u pojedinosti prijedloga.

U Ministarstvu gospodarstva su nam samo rekli da se radi o izmjenama Zakona o trgovini, kao i da je još otvoreno pitanje koliko bi se nedjelja radilo, a koliko ne, jer je to stvar dogovora. Ipak, čini se da ovoga puta misle ozbiljno. Sam prijedlog može se očekivati nakon što završe predsjednički izbori.

O koliko se važnoj temi ovdje radi možda najbolje govori podatak da je sektor trgovine u Hrvatskoj, prema podacima Fine, 2017. godine zapošljavao preko 173.000 ljudi. U trgovini je, inače, bilo registrirano 27.512 tvrtki, što znači da se tom djelatnošću bavio gotovo svaki četvrti hrvatski poduzetnik.

Iako se ne slaže s prijedlogom ograničavanja rada trgovina nedjeljom, Školnik smatra da bi rad trgovina nedjeljom trebalo kvalitetnije urediti. Osim toga, napominje, takve se promjene, ako se u njih ide, ne mogu provoditi preko noći, već trgovcima treba dati barem 12 mjeseci da im se prilagode.

Razlike

Problem je, međutim, što ni među samim trgovcima, kako pojašnjava Tomislava Ravlić, direktorica Sektora za trgovinu HGK, nema jasnog stava oko rada nedjeljom. Razlike su, ističe naša sugovornica, između velikih trgovačkih lanaca na jednoj i malih trgovina na drugoj strani, baš kao što nije isto govori li se o trgovini hranom ili, pak, o trgovini namještajem ili tekstilom.

- Pokazalo se da austrijski model i nije tako loš. Danas je, općenito, trend u Europi da se rad nedjeljom ograničava jer u trgovini nedostaje radne snage. Nemojmo zaboraviti i da plaće u trgovini rastu te da je u takvoj situaciji logično da se radnicima koje bi trgovina mogla privući daju još neki benefiti, u koje svakako spada i slobodna nedjelja - poručuje Ravlić.

No, upozorava da je Hrvatska turistička zemlja te da se u trgovini na malo tijekom srpnja i kolovoza ostvaruje velik promet. Ipak, kaže Ravlić, podaci samih trgovaca pokazuju da im promet nedjeljom čini razmjerno mali dio ukupnih prihoda, dva do četiri posto, što znači da nedjelja ni samim trgovcima nije baš tako važan dan.

Na to ukazuje i Zlatica Štulić, predsjednica Sindikata trgovine Hrvatske, koja napominje da je nedjelja inače najslabiji dan u tjednu po prometu. Ekonomski analitičar Damir Novotny kaže da se to pitanje ne bi trebalo rješavati Vladinim odlukama, nego dogovorom sindikata i poslodavaca.